Povratak

Spolno sazrijevanje i promjena spola kod riba

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button

 
Odgovara:
Vladimir Kordić, d.i.a.,
Pet centar, Drvinje 1, Zagreb

P: Zašto se ženke švertova u akvariju pretvaraju u mužjake? Ninoslav

O: Spolnu zrelost ribe stječu u ovisnosti o veličini svake pojedine vrste. Kod velikog broja vrsta spolna zrelost mužjaka nastupa i do godinu dana prije nego kod ženki. Brzina i vrijeme sazrijevanja, osim o veličini, ovisi i o nekim drugim čimbenicima, kao što su temperatura, osvjetljenje, prehrana i gustoća populacije.

Spolni dimorfizam, tj. razlika u vanjskom izgledu među spolovima javlja se kod manjeg broja vrsta.

Kod nekih se vrsta u doba mriještenja javlja intenzivnija pigmentacija i pojava biserastih organa u mužjaka. Većina vrsta dozrijeva jednom godišnje u određeno vrijeme, no u povoljnim temperaturnim uvjetima ima i onih koje se mrijeste više puta. Isto tako, pojedine vrste izbacuju odjednom svoja jaja, a neke zadržavaju sposobnost mrijesta kroz duže vrijeme.

Kompletan je ciklus mriještenja pod izravnom kontrolom endokrine i živčane regulacije, koja nastaje nakon primljenih podražaja različitih ekoloških čimbenika (najvažniji su temperatura i svjetlost).

Od ostalih čimbenika, možemo navesti tlak koji posredno djeluje na mrijest, pH, kisik, prisutnost jedinki različita spola, okoliš, vegetaciju, prisutnost hrane. Pronalaskom odgovarajućeg mjesta vezanog bilo za fizikalno-kemijske parametre vode, bilo za adekvatni okoliš, te potpunim sazrijevanjem gonada dolazi do mrijesta.

Razvoj spolno zrele jedinke kod riba uključuje tri različita procesa koji se odvijaju u različito vrijeme tijekom života ribe: determinaciju, diferencijaciju i sazrijevanje.

Spolna determinacija je proces tijekom kojeg se određuje spol jedinke, obično tijekom rane ontogenije. Determinacija može biti uvjetovana genetski ili okolišem. Diferencijacija uključuje razvoj prepoznatljivih gonadalnih struktura (jajnika ili testisa) kod jedinke, iako zrele gamete ne moraju nužno biti prisutne. Sazrijevanje podrazumijeva proizvodnju zrelih gameta. Spol jedinke može biti determiniran prilikom oplodnje, jedinka može diferencirati tijekom juvenilnog stadija, ali nije adultna sve dok ne dođe do sazrijevanja.

Kod ptica i sisavaca je spol jedinke određen prilikom oplodnje te također posjeduju spolne kromosome, koji se kod riba rijetko javljaju.

Još uvijek se ne može sa sigurnošću odrediti točan stupanj pri kojem se determinira spol riba. Iako je spol genetski određen za većinu vrsta, kod puno riba spolna determinacija se ne dogodi tijekom oplodnje pa čak ni tijekom rane ontogenije. Dosta riba mijenja spol prije sazrijevanja diferencirajući, ali ne sazrijevajući, u ženke i onda se kasnije neke jedinke mijenjaju u mužjake.

Kod dosta riba se javlja okolišna spolna determinacija (ESD), gdje se pod okoliš misli na klimu, dostupnost hrane i socijalnu interakciju. Kod vrste Macropodus opercularis sve jedinke startaju kao ženke i neke kasnije diferenciraju u mužjake (sve se to odvija prije sazrijevanja). Konačna determinacija se bazira na socijalnom statusu: dominantne jedinke postaju mužjaci, a podređene jedinke postaju ženke kao direktan rezultat socijalne interakcije.

Mnoge vrste mijenjaju spol nakon početnog sazrijevanja. Promjena iz funkcionalne ženke u funkcionalnog mužjaka je češća promjena kod riba i naziva se protoginija (tu spadaju i švertovi), a promjena iz mužjaka u ženku protoandrija. Jedinke koje se ne mijenjaju nazivaju se gonohori. Kod riba se također javlja i hermafroditizam, a kod nekih vrsta i partenogeneza.

Dakle, iz gore navedenog je jasno da se promjena spola kod šverta javlja kao okolišna spolna determinacija, gdje je promjena uvjetovana nedostatkom mužjaka u jatu, kada dominantna ženka zbog toga promjeni spol.

POSTAVITE PITANJE NAŠIM VETERINARIMA

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.hr