P: Imam tri male mačkice i sve su prerano odvojene od majke. Danas smo uočili čudno ponašanje kod mačke, trese se kao da ima epilepsiju. Ne trese se cijelo vrijeme, nego svakih cca 15 min i čudno se glasa, ne jede ništa i vodu joj na silu dajemo. Samo leži, pokušava ustati, ali bezuspješno. Veterinar je rekao da nije ništa strašno, da će proći. Molim pomoć.
Nevena

O: Prema simptomima koje ste opisali, moglo bi se postaviti sumnju na nekoliko bolesti, prvenstveno od strane neurološkog sustava, a kod Vaše mace nisu rađene dodatne pretrage prema kojima bi se možda mogla pobliže pretpostaviti dijagnoza.

Više o epilepsiji u mačaka već je ranije opširno opisala kolegica Dragica Nemeš, dr.vet.med.  u svom odgovoru Epileptični napadi u mačka / Epilepsija.

Sljedeće, simptomi od strane neurološkog sustava mogući su i uslijed jetrenih bolesti. Ovakvo se stanje naziva hepatička encefalopatija. To je degenerativna bolest mozga uzrokovana teškim zatajenjem funckije jetre kod uznapredovalih jetrenih bolesti. Bolest je karakakterizirana abnormalnim mentalnim stanjem, promijenjenim osjećajem svijesti te poremećenim neurološkim funkcijama.  Najčešći je uzrok kongenitalni poremećaj, prisutan pri rođenju, koji se naziva portosistemski šant. Ovo je anatomski defekt koji uzrokuje skretanje protoka krvi oko jetre, a ne njen prolazak kroz jetru. Na ovaj način jetra ne može detoksicirati krv pa toksini dolaze do mozga i uzrokuju navedene kliničke simptome. Također se navedeni simptomi mogu javiti i kao zatajenje funkcije jetre zbog infektivnog (bakterije, virusi) ili toksičnog (lijekovi, kemikalije i sl.) uzroka.

Kako navedenim simptomima tresenja glavom i otežanim hodanjem stražnjih nogu u mačaka mogu rezultirati i druge bolesti, spomenut ću i njih.

Vestibularni sindrom  je općenit pojam koji opisuje bolesti vestibularnog sustava. Razlikuju se periferni i centralni vestibularni sindrom. Uzroci perifernog su: bolesti srednjeg ili unutarnjeg uha (infekcije ili tumor), nazofaringealni polipi, traume glave, toksičnost nekih lijekova, slabije aktivna štitnjača, kongenitalno ili idiopatski. Uzroci centralnog vestibularnog sindroma: krvarenje mozga ili infarkt, infekciozni encefalitis (bakterijski, virusni ili gljivični), meningoencefalitis, trauma glave, toksični lijekovi, cista mozga, tumor mozga (primarni ili metastatski), nedostatak tiamina, neurodegenerativne bolesti.

Zatim, moždani udar koje stanje nastaje kao posljedica smanjene opskrbe mozga krvlju. Javlja se češće kod starijih životinja, iako se može javiti i kod mlađih, kao posljedica nasljednog defekta moždanih žila, bubrežnih bolesti, visokog krvnog tlaka, bolesti srca, bolesti štitnjače ili pak kao posljedica inzulta krvne žile u mozgu. Simptomi moždanog udara kod mačaka nisu specifični, no najčešće se javljaju: tremor, gubitak ravnoteže, teturanje, spoticanje, gubitak vida, dezorijentiranost, ponekad glasno mijaukanje.

Na žalost, za pravu dijagnozu moždanog udara trebalo bi napraviti CT ili magnetsku rezonancu (budući se ovo stanje na ''običnim'' RTG snimkama ne može dijagnosticirati), no ove se metode u rutinskoj dijagnostici u Hrvatskoj ne koriste.

Encephalitis označava najčešće akutnu upalu mozga ili moždanih ovojnica (meningitis), a posljedica je nekih virusnih ili bakterijskih bolesti, parazitarnih invazija ili bolesti koje prenose krpelji. Simptomi uglavnom uključuju fotofobiju (osjetljivost na svjetlo), visoku tjelesnu temperaturu, glavobolju, povraćanje, dezorjentiranost, otežano kretanje ili slabost udova (ovisno o tome koji je dio mozga zahvaćen), a ponekad su prisutni nespecifični napadaji. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom, pretragom krvi ili cerebrospinalnog likvora, a po potrebi se može napraviti i RTG snimka. Liječenje je uglavnom simptomatsko, uz preporuku da životinja što više miruje i boravi u zatamnjenoj i tihoj prostoriji.

I, potonje, kako ste spomenuli tri mačića, iz Vašeg navoda se može zaključiti kako njihova majka, a ne neki od mačića ima spomenute simptome, pa je neophodno spomenuti i komplikacije prilikom dojenja mačića, a simptoma povezanih s općim stanjem i motilitetom. Naime, oni mogu nastati uslijed deficitarne prehrane vitaminima i mineralima, a naročito kalcija. Stanje koje se naziva eklampsijom predstavlja naglu pojavu kliničkih znakova u mačaka nakon okota i u mačaka u laktaciji povezanih uz nisku razinu kalcija u krvi. Ovo je uzrokovano gubitkom kalcija iz organizma majke u rastu mačića u maternici, neadekvatnom apsorpcijom kalcija iz sluznice crijeva ili proizvodnjom mlijeka. Eklampsija se najčešće javlja 1-3 tjedna nakon okota no može se javiti i tijekom porođaja. Simptomi su ponekad jedva primjetljivi, naročito ako se istodobno javi s otežanim porodom.

Simptomi su vidljivi kao promjene u ponašanju: nemir, dahtanje, brzo hodanje, smanjeni majčinski instinkti i tetanije (nadraženost, slinjenje, ukočeni hod, inkoordiniranost i bol pri hodu). Simptomi eklampsije se mogu pogoršati za nekoliko minuta ili pak sati a progradiraju do spazma mišića, nemogućnosti stajanja, vrućice, povećanog srčanog ritma i aktivnosti poput moždanog udara ali bez gubitka svijesti. Kod ovog poremećaja treba hitno potražiti veterinarsku pomoć.

Iz navedenoga, može se zaključiti kako se radi o zaista kompleksnom problemu u Vaše ljubimice pa bi možda bilo najbolje da zatražite drugo mišljenje i da mačku odvedete na neurološki pregled na Kliniku za unutarnje bolesti Veterinarkog fakulteta, gdje će se, na temelju kliničkog i neurološkog pregleda, postaviti točna dijagnoza i odrediti terapija.