Mačji ugriz i ogreb

Ispis

Odgovara:
Dragica Nemeš, dr. vet. med.,
Pet centar, Drvinje 1, Zagreb

P: Prije 15-tak dana ugrizao me mačak kojeg je susjed ostavio u dvorištu kada je odselio. Mačak ima jedno bolesno oko (iz njega curi krvavo-žuta tekućina). Kako je ostao napušten, ja ga povremeno hranim i tom prilikom me nehotice ugrizao, ali tako da je zub ušao s jedne strane jagodice, a izašao s druge. Prst mi je počeo oticati i boljeti pa sam nakon toga potražila liječničku pomoć. Primila sam cjepivo protiv tetanusa, prepisan mi je Klavocin bid i Medazol tablete. Tri do četiri dana nakon popijene terapije, dobila sam vrućicu i proljev koji traje već punih sedam dana i nikako se ne smiruje, usprkos Sinersulu koji mi je prepisala liječnica pod pretpostavkom da sam želudac zatrovala hranom. Zanima me može li dugotrajni

proljev biti ipak uzrokovan ugrizom mačka? Unaprijed hvala na odgovoru,
Vesna

O: Mačji ugriz, kao i ogreb, vrlo su bolni. Ugrizna rana ne izgleda posebno strašno, pošto maca ima relativno male (ali zato oštre) zube, no svaki mačji ugriz zahtjeva pažnju.

Bolest mačjeg ogreba (BMO) je oboljenje koje se javlja u ljudi nakon ogreba ili ugriza mačke. Manifestira se oticanjem regionalnih limfnih čvorova, obično nekoliko tjedana nakon ogreba ili ugriza. Uzročnik bolesti mačjeg ogreba je Bartonellu henselae (B. henselae), koju ubrajamo u rod Bartonella . Među macama ovu bakteriju šire buhe, tako da je prevencija infestacije mačaka buhama ujedno i prevencija infekcije mačje populacije ovom bakterijom. Pretpostavlja se da je ovom bakterijom inficirano oko 50% mačje populacije, a infekcija je češća kod mladih mačaka, starih do godinu dana.

Bolest mačjeg ogreba dijelimo u dva osnovna oblika: tipični (koji se pojavljuje u više od 90% bolesnika) i atipični (koji se pojavljuje u manje od 10% bolesnika).

Kod tipičnog oblika bolesti dolazi do oticanja limfnih čvorova kod ljudi, obično nekoliko tjedana nakon ogreba ili ugriza, a u nekih bolesnika se javljaju umor, klonulost, glavobolja, gubitak teka. Ponekad se može javiti i povišena tjelesna temperatura te opći infekcijski sindrom. Jednom preboljela infekcija ostavlja solidan imunitet. U većini slučajeva oboljenje prolazi bez liječenja. Može biti povećan samo jedan čvor, ali i više njih u jednoj regiji.

Među atipičnim oblicima bolesti najčešći je i najblaži tzv. Parinaud sindrom, oblik bolesti u kojeg se B. henselae naseljava na spojnicu oka. Na bolest možemo posumnjati kad se nakon kontakta s mačkom razvija jednostrani konjunktivitis te limfadenitis limfnog čvora ispred uške (konjunktivitis u kombinaciji s preaurikularnim limfadenitisom). U težih atipičnih oblika dolazi do širenja B. henselae krvnom strujom. Bolest se najčešće očituje slikom dugotrajnoga febrilnog stanja s bolovima u trbuhu ili bez njih. Jetra i slezena često su povećane.

Idealnog lijeka nema, a bolest je uglavnom samoizlječiva. Uloga antibiotika u liječenju tipičnog oblika bolesti nije do kraja definirana, a lijek koji se najčešće primjenjuje i koji se pokazao učinkovitim i u manjoj usporednoj kliničkoj studiji je azitromicin. U slučaju razgnojenja limnog čvora, preporučuje se aspiracija. U dijela bolesnika bit će potrebno višestrukim punkcijama aspirirati gnoj ili kiruškim zahvatom ekstirpirati čvor u cijelosti. Uloga antibiotika u liječenju atipičnih oblika bolesti također nije definirana, a primjenjuju se aminoglikozidi, rifampicin, tetraciklini i makrolidi. Prognoza bolesti općenito je dobra. Upotrebom Klavocin bida može se javiti nuspojave vezane za probavni sustav mučnina, proljev, povraćanje. Tijekom liječenja može se razviti rezinstencija bakterija i superinfekcija otpornim mikroorganizmima. Mogu nastati kandidozni stomatitisi (upala sluznice usne šupljine) i vaginitis (infekcija vagine) te pseudomembranozni kolitis (upala crijeva), s teškim i tvrdokornim proljevima.

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.hr