Otežano disanje, kašalj i odbijanje hrane

Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr.vet.med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

Išao je kod veterinara koji je ustanovio da ima gnoju upalu dišnih puteva i dao mu je injekciju antibiotika. U prvom momentu stanje mu se poboljšalo. Ali to nije dugo trajalo. Nos mu je, čini se, u redu, ali opet ne jede.U tjedan dana nakon posjeta veterinaru stanje mu varira iz dana u dan. Na trenutke mu je bolje, mazi se i raspoloženiji je, nešto čak i pojede. A onda mu je opet  lošije, ne jede cijeli dan i samo leži. Mačak, koliko možemo vidjeti, nema proljev i ne povraća. Vodu ne pije kod kuće, ali možda pije vani, tako je navikao. Imate li savjet i što nam je činiti? Petar

O: Kako niste naveli je li Vaš mačak cijepljen i očišćen od crijevnih parazita, svakako bih Vam preporučila da to učinite čim mačak ozdravi. U suprotnom, mogućnost za infekciju i oboljenje je umnogostručena.

Otežano disanje ukazuje na probleme tj. eventualnu infekciju gornjih dišnih puteva, koja je najčešće virusne etiologije. Od virusnih bolesti u mačaka se najčešće javljaju: kalicivirusna infekcija, virusni rinotraheitis i panleukopenija. Mačja kalicivirusna infekcija je najčešća zarazna virusna bolest gornjih dišnih prohoda kod mačaka. Blaže je naravi od virusnog rinotraheitisa i rijetko izaziva ozbiljne komplikacije. Prenosi se direktnim kontaktom sa slinom, iscjetkom iz očiju i nosa (ponekad i izmetom) zaražene mačke. Bolest počinje iscjetkom iz nosa i suzenjem, gubitkom apetita i povišenom temperaturom. Kihanje nije tako izraženo. S obzirom da ste naveli da Vaš mačak ima iscjedak iz nosa i oka, moguće je da se radi o takvoj vrsti infekcije. Kako je upravo u ovo vrijeme sezona prehlada i gripa, moguće je da se radi samo o prehladi. Prehlada je virusna infekcija, a može biti uzrokovana s više od 200 tipova virusa, najčešće iz porodice adeno i rinovirusa.

Kašalj predstavlja refleksnu reakciju na nadražaj sluznice dišnog sustava. Općenito rečeno, uzroci kašlja mogu biti različiti, a najčešće nastaje kao posljedica bolesti dišnog i kardiovaskularnog sustava. Svakom kašlju potrebno je ustanoviti i liječiti uzrok. Povremeni kašalj je preduvjet za normalno disanje, kao zaštitni mehanizam čišćenja dišnog sustava, kojim se uklanjaju sitne čestice (bakterije, virusi, čestice zagađenja) pa i veća strana tijela. Kašalj također može biti prisutan kod infekcija gornjeg dišnog sustava, npr. kada iritacija, upala ili druga bolest zahvati larinks ili traheju ili kada neka od bolesti nosa ima za posljedicu prekomjerno lučenje sekreta koji se slijeva u larinks i traheju i tako uzrokuje iritaciju i kašljanje. Upala može biti uzrokovana virusima, bakterijama ili parazitima, ili pak može biti udružena s alergijskom reakcijom. Ako mačka kašlje samo povremeno i kašalj nije produktivan, a ona dobrog zdravlja i ponašanja, u pravilu nije potrebno poduzimati terapiju. No, ako kašalj traje više od nekoliko dana, snažan je i glasan, te produktivan, a mačka ne djeluje zdravo ili gubi na težini, tada je potreban pregled kod veterinara i liječenje. Kod svakog kašlja potrebno je utvrditi i liječiti uzrok, a po potrebi primijeniti i simptomatsku terapiju. Antibiotici se primjenjuju kada se utvrdi da je kašalj posljedica bakterijske infekcije. Kašalj koji je produktivan liječi se sekretoliticima i ekspektoransima koji olakšavaju iskašljavanje, kašalj alergijske prirode liječi se uz antibiotike i kortiko preparatima. Ako se ne može sa sigurnošcu utvrditi uzrok kašlja tada se primjenjuju antitusici (sredstva za umirenje kašlja) koji djeluju na centar za kašalj u produženoj moždini i sekretolitici (sredstva za otapanje upalnog sekreta).

Što se tiče odbijanja hrane, treba napomenuti kako je problem izbirljivosti u mačaka kućnih ljubimaca relativno česta pojava. One su spremne danima gladovati i odbijati vrlo kvalitetnu hranu čekajući da im date ono što žele. Time se, naravno, iscrpljuju što dovodi organizam u stanje pothranjenosti. Nedostatak apetita ili odbijanje hrane (anorexia) termin je kojim opisujemo slučajeve kad životinja izgubi apetit i ne želi ili ne može uzimati hranu. Mnogi su uzroci odbijanju hrane. Vrlo često je ono prva naznaka bolesti. Bolesti probavnog sustava (jednjak, želudac, crijeva, jetra, pankreas), bubrega, očiju, usta, nosa i grla, kože, mozga i mnogih drugih organa mogu biti uzrokom nedostatka apetita. Bol bilo koje vrste može izazvati u životinje nedostatak želje za uzimanjem hrane. Izbirljivost može ukazivati na bolesti desni ili zuba i smanjen osjet okusa i mirisa, a može biti i znak većeg broja bolesti. Kako je osjet mirisa u mačaka mnogostruko jači nego u ljudi, on igra najvažniju ulogu pri početku hranjenja jer, ako je dovoljno privlačan, potaknut će životinju da proba hranu. Osjeti mirisa i okusa doprinijet će prihvaćanju ili odbijanju ponuđene hrane. Što se temperature hrane tiče, mnoge mačke radije jedu lagano zagrijanu hranu (do 35°C). Objašnjenje je djelomično i u tome što zagrijana hrana ima intenzivniji miris. Odbijanje pojedine vrste hrane može biti uvjetovano i lošim iskustvom koje životinja povezuje s hranom. To mogu biti bol ili stresna stanja koja mačke nastoje izbjeći. Velika je vjerojatnost da  Vaš mačak ima upravo ovakav problem. No, osim navedenoga, kako Vaš mačak odlazi u šetnje, možda nalazi alternativne izvore hrane (npr. ptice i sl.) te ne želi jesti ponuđenu hranu jer nije gladan.

Pohvalno je što ste se odlučili za poduzimanje terapije, no treba napomenuti kako djelovanje lijeka ovisi o brojnim čimbenicima (opće stanje organizma, osjetljivost ili rezistencija mikroorganizama, resorpcija lijeka iz probavnog sustava i sl.) tako će i vrijeme poboljšanja stanja organizma nastupiti kroz različito vrijeme. Osim toga, isti lijek će akutnu infekciju dovesti do ozdravljenja tek kroz 5 - 7 dana dok za kronične oblike (što je očito slučaj sa Vašim mačkom) je potrebno i dulje vremena (oko 2 tjedna pa i dulje). Svakako Vam savjetujem da se terapija antibiotikom provede preporučeno vrijeme te po potrebi i injekciona vitaminska potpora organizma.

Nadalje, preporučila bih Vam da Vašem ljubimcu date neke od vitaminsko-mineralnih pripravaka u svrhu jačanja organizma i podizanja imuniteta: Vétoquinol - Vita-Pet pasta, Pfizer - VMP pasta za mačke ili Agrifa - ImmunoBoost energetska pastu koja se koristi za životinje u oporavku, da bi stekle potreban imunitet i dobile dodatnu pojačanu energiju. Osobito je preporučljiv za primjenu kod životinja koje nisu bile u mogućnosti primiti kolostrum, avitalnih mladih životinja, pothranjenih, rekovalscentnih i bolesnih životinja, te za preventivu prije i nakon vakcinacije. ImmunoBoost pasta sadrži brzo resorbirajuće trigliceride, esencijalne masne kiseline, glukozu, bakterije mliječno-kiselog vrenja, koje potiču ravnotežu želučano-crijevne flore i spriječava pojavu proljeva, te pomaže u eliminaciji E. coli, salmonele i ostalih potencijalnih patogenih bakterija u probavnom sustavu. Kompleks vitamina (A, D, B1, B2, B6, B12, C, PP) poboljšava opće tjelesno stanje životinje, a željezo u formi sulfata postaje biološki aktivno u roku nekoliko minuta. ImmunoBoost je gotov proizvod i nije ga potrebno mješati s drugim sastojcima.

Za sada je najbitnije da Vaš mačak nešto jede kako bi povratio izgubljenu snagu pa je dobro i da mu udovoljite u njegovom izboru tipa prehrane. Uz daljnje sljeđenje uputa Vašeg veterinara i malo strpljenja, vjerujem da je mačak na dobrom putu skorog oporavka.