Briga o mladuncu divljeg zeca

 
Odgovara:
Dragan Vešović, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

Odrasli zec je velik 40 do 70 cm (dužina tijela) i težak otprilike 3 do 6 kg. Dlaka mu je žuto-smeđe do smeđe-sive boje, donja strana trbuha i repića je bijelkasta. Ima duge stražnje noge, te dugačke uši (16cm), vrh/rub ušiju je crn.

Ako ste našli zeca težeg od 800 grama, preporuka je da ga vratite na isto mjesto jer je već odhranjen od majke i sigurno zna jesti zeleno, te će se zadržavanjem teže prilagoditi u prirodi.

Novorođene bebe zečeva, za razliku od kunića: imaju dlaku (krzno), vide i čuju, i već nakon nekoliko sati su sposobne trčati.
Bebe su na mlijeku dok im težina ne dosegne nekih 700 grama, a istovremeno samostalno uzimaju i drugu hranu.

Divlji zec težine 80-120 grama hrani se 5 puta dnevno (svakih 4 sata). Mliječni obrok se radi na takav način da se miješa mlijeko u prahu za mačiće i vruća voda, u omjeru 1:2 (oko 10 mL). Beba zeca u početku pije malo mlijeka, otprilike 3 do 5 ml po hranjenju. Kod bolesnih beba divljeg zeca (nadutost,...) umjesto zamjenskog mlijeka za mačiće, koristi se zamjensko mlijeko za štence (manje masnoće i bjelančevina=lakše probavljivo). U svaki mliječni obrok umiješati mliječno kisele bakterije (linex, prolife, ferzym). Sadržaj jedne kapsule probiotika raspodijeliti na 5 dnevnih obroka. Obavezno osigurajte ljubimcu dovoljnu količinu dnevno svježe vode.

Divlji zec težine oko 250 grama hrani se 4 puta dnevno (svakih 6 sati) sa oko 20mL mliječnog obroka. U svaki mliječni obrok umiješati mliječno kisele bakterije (linex, prolife ili ferzym) na takav način, da se jedna kapsula probiotika raspodijeliti na 4 dnevna obroka.

Kada zeko dosegne nekih 700-800 grama, količinu mliječnog obroka postepeno smanjivati prema 20 ml/dnevno sve do povratka u prirodu (kada zeko dosegne nekih 1200 grama).

Od nekih 250 grama težine, pored mliječnih obroka, divlji zec počinje uzimati i drugu hranu: razne trave, začinsko bilje, grančice drveća i grmova, oguljenu zob, krupne zobene pahuljice, zrna sezama, sjemenke lana, očišćene sjemenke suncokreta. Sijeno, lucerne, jabuke, mrkve, prokulice, zeleni kupus, krastavac, brokula, lišće korabe (povrće dobro oprano i posušeno). Obzirom da zec jede uglavnom noću, hranu dajemo navečer (naravno, hranu smije imati i preko dana na raspolaganju). U ničemu ne pretjerivati, bitna je raznolikost. Hranu koja napuhava (kupus, lucerna/djetelina, lišće korabe), kasnije uvesti u prehranu, a započeti od trave, lišća maslačka...

U Vašoj kući im treba neka kartonska kutija ili kućica kao za kunića (kućne ljubimce), koja će mu pružiti osjećaj sigurnosti. Divljeg zeca ne zatvarajte u kavez. Naime, on treba puno kretanja, kako bi se razvili mišići, kosti i probava. Obzirom da je zec aktivan predvečer i noću, posebno u to doba mora imati dovoljno prostora za trčanje i to po površini na kojoj mu se neće klizati. Pazite da se nema gdje ozlijediti. Sklonite električne kablove jer ih može pokušati gristi. Kad malo poraste potreban mu je veći ograđen prostor na otvorenom, gdje bi se pripremio za povratak u prirodu.

Savjetujem Vam da svog ljubimca odvedete kod veterinara koji će ga pregledati, eventualno odrediti način tretiranja protiv kokcidija (redoviti problem), odnosno, odgovoriti Vam preciznije na pitanja.

Kolegica mr. Ljiljana VrhovacUzur, dr.vet.med., je pisala o divljem zecu ovdje.

Skrenuo bih Vam pažnju i na postojanje utočišta za divlje zečeve, sa vrlo informativnim stranicama koje su bile izvor informacija i za ovaj odgovor: http://www.tarraland.com/index.html , pa ih možete i direktno kontaktirati za sva daljnja pitanja, a posebno ukoliko odlučite pronađenog zeca vratiti u prirodu. Naime, u utočištu postoji kavez za prilagođavanje othranjenih mladih zečeva te njihovo postepeno puštanje u prirodu, s obzirom da izravno puštanje odhranjenih divljih zečeva u prirodu najšečće završava kobno po zeca.