Iznenadno uginuće hrčka

Odgovara:
Davorka Balantin, dr.vet.med.,
Pet centar Heinzelova 60, Zagreb

Način na koji je hrčak uginuo me muči i predstavlja mi zagonetku: on se bez obzira na svoje teško i onemoćalo stanje do kraja kretao svugdje po kavezu (čak se penjao uz ljestve) i neprestano konzumirao hranu, kako suhu, tako i voće i povrće. Praktički je uginuo hraneći se.
Molim Vas da mi odgovorite na slijedeće:
1. Je li problem s hodanjem nužno paraliza? (o kojoj sam čitao na vašim stranicama; veličina kaveza je 56/39 cm + kat s ljestvama)
2. Kako je moguće da hrčak koji jede kao i uvijek počne drastično gubiti tjelesnu masu?
3. Kako se može objasniti kontinuirani pad temperature tijela kod hrčka?
4. Postoji li veza između promjene načina hoda, smanjenja težine i pada temperature?
5. Nije li karakteristično za životinju koja ugiba da traži osamu i odbija hranu, a ne da se pokušava kretati svugdje i nahraniti se?
6. Prema Vašem mišljenju, radi li se ovdje o slučaju bolesti koja nije tretirana na vrijeme ili o posljedici starosti?
Hvala Vam na Vašim odgovorima za koje se nadam da ce mi barem donekle pomoći da apsolviram ovaj gubitak.
Robert

O: Poštovani, za postavljanje točne dijagnoze za vrijeme života potrebno je otići u veterinarsku ambulantu, a za točno otkrivanje uzroka smrti potrebno je napraviti razudbu leša.

Ja ću pokušati odgovoriti na Vaša pitanja koliko god je to moguće, međutim moram Vas upozoriti da se radi samo o pretpostavkama.

1) Općenito se može reći da je paraliza ili plegija ili kljenut potpuna nemogućnost izvođenja voljne kontrakcije poprečno-prugastih mišića, a uzrok paralize može biti oštećenje gornjeg ili donjeg motoričkog neurona, neuromuskularne sveze ili propadanje samih mišića (distrofija). Paraliza može biti centralna i periferna.

Centralna paraliza nastaje oštećenjem motoričke kore ili piramidnog puta od precentralne vijuge do kralježničke moždine i osnovni su joj znakovi: pareza ili paraliza, pojačani refleksi mišića, oslabljeni trbušni refleksi, povišen je mišićni tonus, patološki refleksi se javljaju. Periferna paraliza nastaje oštećenjem perifernog ili donjeg motornog neurona, a osnovni su joj znaci: paraliza mišića, gubitak refleksa u pogođenom mišiću, atonija i atrofija mišića, fascikulacije pogođenog mišića.

Problemi s hodanjem ne moraju uvijek nastati uskljed paralize. Nake od kardiovaskularnih bolesti također mogu uzrokovati ukočeno držanje stražnjeg dijela tijela i otežano kretanje životinje.

Okoštavanje kralježnice kod starijih životinja također je uzrok otežanog kretanja (staračke promjene na kralješcima).

2) Nagli gubitak tjelesne mase može nastati kod diabetes melitusa (šećerna bolest) i kod staračke kaheksije. Na žalost kod hrčaka nema lijeka niti za jedno od gore navedenog (nema pretraga za šećernu bolest, kao niti inzulina za hrčke, a za starost lijeka nema kako za ljude, tako niti za životinje).

3) Hipotalamus regulira tjelesnu temperaturu. Organizam troši energiju za održavanje tjelesne temperature. Toplina se stalno stvara kao nusprodukt metaboličkih reakcija. Određena temperatura je bitna za odvijanje biokemijskih precesa. Hrčak spada u homeotermne organizme (endotermni organizam) - organizam koji sam održava tjelesnu temperaturu. Tijelo prati nekoliko raznolikosti u različitim dijelovima tijela da bi se odredila moguća potreba za toplinom ili hlađenjem, a ovisno o potrebi aktivira se nekoliko regulatornih mehanizama koji su međusobno donekle nezavisni. Tijelo najviše brani unutarnju temperaturu (mozak) od temperature na periferiji (koža). Kada tjelesna temperatura padne aktiviraju se centri zagrijavanja u hipotalamusu, a kad tjelesna temperatura poraste aktiviraju se mehanizmi hlađenja u hipotalamusu. Termoreceptori se nalaze u hipotalamusu i koži. Termoreceptori u hipotalamusu registriraju promjenu temperature krvi koja teče kroz ta područja. Termoreceptori u koži šalju impulse preko neurona kralježničke moždine u hipotalamusu. Zbog toga se mogu uskladiti metaboličke reakcije u organizmu.Toplina pospješuje brzinu širenja kemijske reakcije. Oštećenje tog područja kod sisavaca dovodi do poremećaja u regulaciji temperature te tjelesna temperatura može varirati u rasponu od 10°C.

Pad temperature tijela ispod donje fiziološke granice je hipotermija ili subnormalna temperatura.

Hipotermija je najčešće posljedica zatajivanja krvotoka. Kolapsna hipotermija je znak skore smrti, a naročito kad pad temperature tijela prati porast frekvencije bila. Hipotermija nastaje i kad se umanji opseg oksidativnih procesa u organizmu npr kod nekih poremetnji mijene tvari i neuro-hormonalne regulacije. Hipotermija prati još i iznemoglost, veliki gubitak krvi, nesvjestica, narkoza...

4) Usljed naglog smanjenja tjelesne težine dolazi do pada tjelesne temperature, te se životinja osjeća iscrpljeno i otežano se kreće.

5)Točno je da životinje koje osjete da će uginuti traže osamljeno mjesto, međutim ponekad je jači njihov nagon za preživljavanje, a pogotovo ako postoji i najmanja šansa za život.

6) Budući da hrčci prosječno žive 2, a maksimalno 3 godine (to je kao da čovjek doživi 100 godina), mislim da je Vaš hrčak uginuo od starosti i da niste mogli ništa više poduzeti.

Sigurno Vam je jako teško, ali si nemate što predbacivati, budući da je Vaš hrčak ipak doživio lijepe godine.