Trovanje plijesnima
9.Nov.07. Objavio DANIJELA BIBAN, DR.VET.MED.
Odgovara:
Danijela Biban, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb
|
P: Jučer je uginuo kunić kojeg sam imala samo par dana. Zvali smo veterinara jer je ujutro imao meku stolicu. Kasnije je uginuo, a veterinar kaže da je to zato što je pojeo piljevinu, pa sam se zamislila. Prije smo imali sličnog kunića kojemu je ta piljevina odgovarala, ali on je uginuo od starosti prije nekoliko godina. Ta piljevina, koju smo dali onomu koji je uginuo jučer, je bila stara tih nekoliko godina. Je li moguće da se otrovao piljevinom?? Anja O: Postoje određene bolesti kod kojih su moguća nagla uginuća, a uglavnom su potencirane stresom. |
Budući ste naveli da je kunić bio kod Vas svega nekoliko dana, pretpostavljam da su upravo transport i promjena okoline potencirali nastanak bolesti, a zatim i uginuće. Točan uzrok uginuća kod Vašeg kunića mogao bi se odrediti isključivo na temelju patoanatomskog nalaza (tj. izvršene obdukcije), a prema potrebi i patohistološkog nalaza.
Naravno, postoji mogućnost da je kunić stvarno pojeo nešto piljevine, no ona je po sastavu celuloza i kao takva ne bi smjela predstavljati potencijalni zdravstveni problem.
Kako ste spomenuli da se radi o piljevini staroj nekoliko godina, moguće je da se tijekom vremena upljesnivila. U tom slučaju, budući plijesni stvaraju jake toksine, moguće je da je došlo do intoksikacije koja je izazvala i uginuće životinje.
Vrste plijesni koje se mogu naći u hrani za kuniće:
- Aspergillus (žuta do žuto-zelena plijesan) - nalazi se u žitaricama, soji i kikirikiju. Ova plijesan stvara kancerogene toksine, koji izazivaju krvarenje u probavnom traktu i bubrezima; proljev; oštećenje pluća, jetre i bubrega
- Rhizoctonia (smeđa do crna plijesan) - nalazi se uglavnom u djetelini. Njeni toksini izazivaju nadam i proljev.
- Claviceps (smeđa do crna plijesan) - najčešće se nalazi u travama, pšenici, raži i ječmu. Toksini uzrokuju tremor i konvulzije (grčeve).
- Penicillium (zelena do zeleno plava plijesan) - nalazi se u žitaricama i sitnom zrnju. Njeni toksini dovode do oštećenja bubrega, gubitka na težini, poremećaja ishrane, hemoragije u plućima i moždanom tkivu.
- Fusarium (bijela do ružičasto bijela plijesan) - nalazi se u sijenu, krmnom bilju, soji i žitaricama. Toksini ove plijesni dovode do inapetence, akutnog gastrointestinalnog oboljenja, slabljenja imuniteta, mršavljenje, krvarenja u debelom crijevu, šoka, a na kraju dolazi do nekroze u probavnom sustavu, a zatim i uginuća.
Neki od navedenih toksina izazivaju akutno trovanje, praćeno probavnim poremećajem i dermatitisom, ali većina ih je kancerogena. Mikotoksini obično djeluju inaparentno, pa vrlo lako mogu proći neprimjećeni. Do momenta kada se uoče klinički simptomi trovanja, već se pojave značajna i uglavnom nepovratna oštećenja.
Spremanje i vakumiranje vlažnog sijena, čuvanje ili produžen prijevoz povećavaju šansu za razvoj plijesni. Prljava oprema za košnju, za pakiranje, peletiranje i čuvanje mogu doprinijeti kontaminaciji mikotoksinima.
Među najčešćim simtomima trovanja plijesnima javljaju se:
1. Gastrointestinalni problemi - usporenje peristaltike crijeva, otežano pražnjenje crijeva, kolike, krvarenje u debelom crijevu, šok, jaki nadam, zatvor, odbijanje hrane, gubitak težine, povećana žeđ, enteritis, nekroza gastrointestinalnog trakta
2. Oštećenje bubrega (nefrotoksičnost)
3. Oštećenje jetre (lipidoza jetre, degenerativne promjene i distrofija)
4. Živčani simptomi (trzanje, grčenje, paraliza, inkoordinacija, depresija)
5. Slabljenje imunološkog sustava (povećana osjetljivost na višestruke bakterijske i virusne infekcije)
6. Oštećenje koštane srži
7. Smanjena sposobnost koagulacije krvi; hematokrit i broj bijelih krvnih zrnaca su sniženi
OZNAKE:
