Gubitak osjećaja ravnoteže

Ispis

Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Imam mačka, običnog, starog 5 godina. Prije dva tjedna počeo je gubiti ravnotežu kada bi zatresao glavom. Prije tjedan dana odveli smo ga kod veterinara. Dobio je injekcije zbog jače upale oka. Sutradan, nakon injekcija, počeo je normalno hodati, mogao se kretati uz stepenice. Za par dana mu je i oko ozdravilo, ali je opet počeo gubiti ravnotežu. Počeo je češati uho. Nakon četiri dana išao je ponovno na injekcije i sutradan je opet imao osjećaj ravnoteže koji se opet pogoršao nakon par dana. Mačak normalno jede, odaziva se, ne češka uho, nema temperaturu, veterinar je mjerio temperaturu, čuška mlađeg mačka, nije bezvoljan, uživa u češljanju. Na wc odlazi van.

Kada zatrese glavom, skoči na ili sa kreveta, padne, većinom pada na lijevu stranu, nespretno hoda, drži raširenije zadnje noge da bi održavao ravnotežu. Čim nakrene glavu (većinom u lijevo) gubi ravnotežu. I dok leži, ako protrese glavom izvali se na stranu. Zanima me koje su mogućnosti, da li da ga i dalje nosim na injekcije? Ne bih ga htjela uspavati, nadam se da postoji neko rješenje.
Hvala, Tena

O: Za osjećaj tjelesne ravnoteže bitna su tri osjeta: osjet vida, statički osjet te vlastiti osjet, koji dolazi iz naših mišića, mišićnih tetiva i zglobova. Svi zajedno, s njihovim središtima u mozgu te autonomnim živčanim sustavom, refleksno usklađuju rad mišića i ravnotežu. Iako su sva ta tri osjeta bitna, ravnoteža se najčešće povezuje sa statičkim osjetom, čije je sjedište u unutarnjem uhu (vestibularni sustav). Navedeni kontrolira ravnotežu i sprječava padanje životinje. Ovo čini držanjem i stalnim prilagođavanjem položaja očiju, glave i tijela u odnosu na gravitaciju.

Životinje sa poremetnjom ovog sustava pokazuju znakove poput: držanja glave na jednoj strani - rotacija glave tako da je jedno uho niže od drugog a javlja se gubitkom mišićnog tonusa na jednoj strani vrata; kruženje u smjeru kazaljke na satu ili obrnuto - često se javlja kod vestibularnih bolesti ali i tumora mozga; iznova padaju, padaju na jednu stranu ili teturaju (ataksija) - nekoordinirano kretanje koje je vidljivo i kod niza drugih bolesti osim vestibularnih (bolesti mozga, kralješničke moždine ili perifernih živaca); abnormalne kretnje zjenica - nevoljni ritmički pokreti očnih jabučica.

Vestibularni sindrom općeniti je pojam koji opisuje bolesti vestibularnog sustava. Razlikuju se periferni i centralni vestibularni sindrom. Uzroci perifernog su: bolesti srednjeg ili unutarnjeg uha (infekcije ili tumor), nazofaringealni polipi, traume glave, toksičnost nekih lijekova, slabije aktivna štitnjača, kongenitalno ili idiopatski.

Uzroci centralnog vestibularnog sindroma: krvarenje mozga ili infarkt, infekciozni encefalitis (bakterijski, virusni ili gljivični), meningoencefalitis, trauma glave, toksični lijekovi, cista mozga, tumor mozga (primarni ili metastatski), nedostatak tiamina, neurodegenerativne bolesti.

No općenito rečeno, najčešći uzroci gubitka ravnoteže su: položajna vrtoglavica (koju uzrokuje neprimjeren pokret ili položaj glave), zatim upala živca predvorja unutarnjeg uha, tumor slušnog živca, poremećaji cirkulacije u unutarnjem uhu kao i poremećaji protoka krvi u mozgu, te promjene struktura vratne kralježnice (koje su najčešće vezane uz stariju životnu dob).

Postavljanje točne dijagnoze iziskuje niz dijagnostičkih postupaka: od pregleda oba uha, nosa, ždrijela i grkljana, preko neurološkog i očnog pregleda, nalaza ortopeda, te pretraga srca i cirkulacije. Vaš veterinar će nakon temeljite kliničke pretrage odrediti nužne laboratorijske i rtg. pretrage a nakon nalaza moguće je prognozirati situaciju.

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.hr