P: Imam mačka već 7-8 godina i sve je ok bilo do prije par dana. Čudno mijauče, nekako promuklo i kao da iskašljava nešto, ali ništa, no čudne zvukove proizvodi pri iskašljavanju. Tetura dok hoda, zanosi ga, ali ne padne sa šapa i glavu nekako nakrivo drži... Znate li možda o čemu se radi, makar približno? Hvala, Anela

O: Nažalost, samo na temelju opisa teško mi je reći o čemu se radi. Kašalj i otežano disanje kod mačaka mogu uzrokovati bolesti i infekcije dišnog sustava, paraziti, strana tijela, bolesti srca, alergije, tumori, trovanja i dr. Više o navedenim uzrocima možete pročitati u ranijim odgovorima Kašalj kod mačaka i Otežano disanje i promjene u načinu disanja / Česta bolesna stanja mačka.

O upali pluća, simptomima i njezinu liječenju pisala je kolegica Davorka Balantin, dr. vet. med. u odgovoru Upala pluća i mačji rinotraheitis, dok o bolestima srca možete detaljno pročitati u odgovoru Bolesti srca u mačaka kolegice Vlatke Erman, dr. vet. med.

Slične simptome onima koje ste naveli može uzrokovati i mačja astma. Riječ je o jednoj od najčešćih bolesti dišnoga sustava u mačaka. Javlja se uglavnom između 2. i 8. godine života i to češće u ženki nego u mužjaka.
 
Najčešći simptom astme je kašalj. Simptomi mogu dosta varirati u jačini i opsegu od povremenih epizoda kašlja i otežanog disanja do onih kroničnih i dugotrajnih. Mačke, prilikom kašlja, obično drže glavu istegnutu prema naprijed, a ponekad izgleda kao da nešto pokušavaju iskašljati. Prilikom težih napadaja može doći do akutnog respiratornog distres sindroma i disanja na usta. U nekim slučajevima, nakon težeg kašlja životinje mogu i povraćati.
 
Što se tiče uzroka nastanka astme, najvjerojatnije je riječ o preosjetljivosti na neke alergene, viruse ili infekcije koje dovode do upale i pojačane sekrecije u bronhijima te posljedično do smanjenja i zatvaranja dišnih putova. Od alergena se često spominju dim cigareta, različiti insekticidni sprejevi, prašina, perje, pelud, parfemi itd. Kod nekih je mačaka primjećeno da se astma javlja i kao odgovor na alergiju od hrane, osobito one na bazi ribe zbog nešto veće prirodne koncentracije histamina.
 
Što se tiče dijagnoze potrebno je napraviti klinički pregled, rendgensku snimku prsnog koša te uzeti detaljnu anamnezu. Obično je potrebno napraviti i neke dodatne pretrage (krv, urin itd.) kako bi se isključile ostale bolesti.
 
Cilj liječenja je da se kontrolira sekrecija, poboljša protok zraka i smanje simptomi. Kod mačaka sa blagim oblikom bolesti i tek povremenim simptomima dovoljno je smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu te izbjegavati moguće alergene.

Od lijekova (bronhodilatatori, kortikosteroidi) postoje oni koji se daju oralno ili putem inhalacije. Inhalacija je u svakom slučaju bolja jer dovodi lijek direktno u pluća i tako smanjuje moguće nuspojave te brže uklanja same simptome. Mačke koje boluju od težeg oblika bolesti trebati će uzimati kortikosteroide (prednizon) i oralnim putem tijekom 10 – 14 dana dok se stanje ne poboljša.

U svakom slučaju, budući da je bez pregleda nemoguće reći o čemu se radi, najbolje bi bilo da Vašeg ljubimca što prije odvedete kod veterinara koji će odrediti točnu dijagnozu i propisati najadekvatniju terapiju.