Količina dnevnog unosa hrane

Odgovara:
Davorka Balantin, dr.vet.med.,
Pet centar Heinzelova 60, Zagreb

Ako se radi o mačićima potrebno ih je hraniti ad libitum, što znači da im hrana uvijek mora biti dostupna.

Probava počinje u ustima: mačka zubima trga meso koje se natapa sa slinom u kojoj se nalaze enzimi koji razgrađuju pojedine sastojke hrane (škrob) koji se nalaze u mesu na manje molekule koje organizam može iskoristiti. Slina povezuje i podmazuje hranu za gutanje, hrana dalje ide kroz jednjak do želuca, u gornjem dijelu želuca stvara se želučana kiselina (HCl) kojoj je zadaća da razgradi vlakna, a također nastaju i enzimi koji razgrađuju bjelančevine. Želudac izlučuje sluz koja mu služi da sebe i crijeva zaštiti od probavnih sokova. U želucu se hrana miješa i odlazi u dvanaesnik u razmacima. U dvanaesniku djeluje na hranu žuč iz žučnog mjehura koja razgrađuje mast i djeluju probavni enzimi iz gušterače i inzulin. U probavi također jednu od važnih uloga ima jetra koja prerađuje hranjive tvari do esencijalnih masnih kiselina i aminokiselina te razgrađuje toksične tvari.

Jetri mačaka su potrebne bjelančevine životinjskog podrijetla, kako bi dobila aminokiseline koje sama ne može proizvesti. Jedna od tih aminokiselina je taurin, kojeg psi sami sintetiziraju u organizmu, za razliku od mačaka koje ga moraju unositi hranom. Nakon resorpcije hranjivih tvari u tankom crijevu, otpadni produkti ulaze u debelo crijevo ili kolon gdje započinje bakterijska razgradnja. U kolonu se resorbira voda te izlučuje sluz koja podmazuje suhe otpadne tvari. Kada se ti sastojci skupe u ravnom dijelu debelog crijeva, živci šalju signal da je potrebno njegovo pražnjenje. U procesu probave sudjeluju i hormoni štitne žlijezde, nusštitnjače i gušterače.