Krpelji

Odgovara:
Ivan Marić, dr.vet.med.,
Pet centar Drvinje 1, Zagreb

O: Krpelji su člankonošci paučnjaci iz reda grinja. Rasprostranjeni su široko u prirodi, osobito u žbunju i niskom raslinju u rubnim šumskim područjima. Za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju krv zbog čega dio svog života provode na toplokrvnim životinjama kao nametnici koji sišu krv.

Prilikom uboda slinom mogu prenositi određene zarazne bolesti, no samo mali broj krpelja nosi uzročnike zaraznih bolesti. Inficirani krpelji obični su ograničeni na određena područja, u kojima se pojavljuju žarišta određenih bolesti koje krpelji prenose. Krpelji se zaraze prilikom hranjenja na domaćinu, a uzročnika dalje prenose ne samo na slijedećeg domaćina već i na nove generacije krpelja. Zbog toga su krpelji uz prijenosnike bolest još i rezervoari uzročnika određenih infekcija.

Za razliku od pasa, mačke znatno slabije privlače krpelje, zbog čega krpelje jako rijetko nalazimo na mačkama. Kućne mačke invadirane su krpeljima samo onda ako ih je vlasnik "pokupio" za vrijeme nekog izleta u šumi. Međutim kao i kod pasa i ljudi potrebno je poduzeti određene mjere predostrožnosti u onom dijelu godine kada su krpelji aktivniji (proljeće i rano ljeto) i kada je veća šansa invazije krpelja na životinje. Kao prevencija koriste se antiparazitska sredstva koja mogu biti u obliku ampula, kolara, prašaka i šampona. Jako je bitno da se preparati namjenjeni za pse ne koriste kod mačaka. Određena antiparazitska sredstva koja se koriste u proizvodima namjenjenim psima mogu biti škodljiva kod mačaka. Zato treba pažljivo pročitati i slijediti uputstva na proizvodu i konzultirati se sa svojim veterinarom.

Potrebno je naglasiti i da nema preparata koji pruža 100% zaštitu pa je bitno koristiti preparate u propisanim intervalima, a pored toga redovito pregledavati životinju - osobito nakon boravka izvan kuće. Što prije krpelj bude otkriven i uklonjen, manja je šansa da prenese infekciju na životinju. Pažnju treba obratiti na intenzivno češkanje i grickanje određenog područja, iritaciju kože, bezvoljnost. Kod mačaka najopasnije su invazije mačića s velikim brojem krpelja jer na tako mladom organizmu izazovu jaku anemiju.

Krpelj na mjestu uboda izaziva reakciju organizma u vidu upale; crveno, natečeno, temperirano područje. Nakon što ste odstarnili krpelja može kao poslijedica upale doći do promjene pigmentacije na tom mjestu zbog čega se mogu vidjeti sitne točkice koje ste naveli. Isto tako može se raditi o zaraštanje ubodne ranice i stvaranju male kraste na mjestu gdje je bio ubod krpelja. Ukoliko je prilikom izvlačenja krpelja, rilce ostalo zabodeno u kožu organizam će ga izbaciti opet upalnom reakcijom u vidu gnojne pustulice ili se oko rilca (strano tijelo organizmu) kao produkt reaktivne upale stvori vezivno tkivo i zaostane malo podkožno zadebljanje. Gubitak dlake može biti reakcija na navedene promjene ili poslijedica češanja i grickanja mjesta koje životinji stvara iritaciju. Ukoliko kod mačke nema nikakvih drugih promjena vjerojatno nema opasnosti za njeno zdravlje. Ukoliko imate bilo kakvih sumnuji oko zdravlja vaše mačke, ipak vam preporučujem da posjetite svog veterinara koji će pregledati opisane promjene.

U Hrvatskoj bolesti koje mogu prenositi šumski krpelji na ljude su: Krpeljni meningoencefalitis, Lyme borelioza, Erlichioza

Ako je krpelj ostao duže na tijelu, mogao je, ako je bio zaražen prenijeti zarazu na čovjeka. Kada nakon uboda krpelja dođe do oboljenja od virusnog meningoencefalitisa, potreban je odlazak u bolnicu. Borelioza Lyme liječi se u početnoj fazi uspješno antibioticima bez potrebe primitka u bolnicu. Savjet i odgovor o mogućnosti i potrebi zaštite može se potražiti u Epidemiološkoj službi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo .