Morski plodovi u prehrani mačaka

 
Odgovara:
Martina Kuzmanić, dr. vet. med.,
Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka

Mačke, za razliku od pasa, imaju vrlo mali želudac i vrlo kratku probavu (tanko crijevo) te hrana mora biti vrlo koncentrirana i probavljiva.

U prehrani mačaka bitni su voda, energija, esencijalne masne kiseline, minerali i vitamini, ne trebaju ugljikohidrate, a potrebnu glukozu sintetiziraju iz proteina (glukogena) i masti (glicerol). Uglavnom, mačkama treba hrana bogata bjelančevinama, a siromašna ugljikohidratima.

Prehrana mačke, od strane vlasnika, isključivo mesom (mišići), jetricom , srcima i bubrezima (takozvane iznutrice) tokom dužeg vremena dovodi do demineralizacije kostiju, bolnosti, lomova, paralize i povećane funkcije štitnjače. Glavni uzrok je činjenica da su meso i iznutrice prebogati fosforom, a sadrže vrlo malo kalcija te umjesto da odnos Ca:P bide 0,5:1 ili 2:1, prilikom hranjenja isključivo mesom ovaj odnos je 1:15 u korist fosfora, a sve skupa dovodi do poremetnje metabolizma i normalnog funkcioniranja organizma te se posljedično javljaju razna oboljenja.

Morske plodove poput škampa, kozica, tune i lososa možete pronaći kao glavni sastojak mnogih konzervi za mace, kao što su Sheba i Schesir, što znači da mace vole i konzumiraju morske plodove, ali u primjerenim količinama.

Dakle, mačke mogu jesti morske plodove, sirove ili kuhane, ali u primjerenim količinama, a to znači jednom tjedno, eventualno dva puta.

Hranjenje mačaka isključivo sirovim ili kuhanim morskim plodovima, što je čest slučaj kod maca koje žive uz more, može dovesti do oboljenja donjih mokraćnih puteva, stvaranja kristala i oštećenja bubrega.

Također, upitno je koliko je svježa tuna, losos ili lignja, koje su najčešće prethodno smrznute.

Koju se količinu morskih plodova može dati pojedinoj maci i koliko ona može pojesti, a da ne dođe do povraćanja, vlasnik najčešće mora sam "isprobati". Neke mačke povraćaju i nakon samo jedne sirove kozice. Probavljivost morskih plodova od strane mačke ovisi i o zdravstvenom stanju mace. Primjerice, postoji mogućnost da mačka pati od IBD-a, bolesti kod koje dolazi do upalnih promjena probavnog sustava, a uzrok je kombinacija više čimbenika (od virusa, bakterija, autoimune bolesti, nasljednih faktora). Kod ovog oboljenja hranjenje sirovim morskim plodovima dovodi do povraćanja i učestale stolice te vlasnik u takvim situacijama mora biti naročito oprezan kada uvodi ovakav način prehrane.

Većina "morskih plodova" imaju tanki oklop (škampi, rakovi, kozice ili takozvani morski ljuskari), čiji je glavni sastojak hitin, po sastavu polisaharid i vrlo sličan celulozi. Hitin ima apsorbirajuće djelovanje, odnosno veže na sebe mast (ima bolju moć vezivanja od celuloze), daje osjećaj sitosti i eliminira viša masti iz tijela putem probave.

No, dugotrajno uzimanje poremetit će balans vitamina i dolazi do manjka vitamina topljivih u masti (vitamini A, D, E i K), a kod ljudi hitin može izavati i alergijsku reakciju.

U ishrani s ničim ne treba pretjerivati, treba konzumirati različitu hranu, a svako biće reagira posebno. Poznate su alergiske reakcije na školjke, piletinu, kikiriki, jagode, orah kod ljudi, a javljaju se i kod kućnih ljubimaca.

Što će davati, i u kojoj mjeri, svome ljubimcu svaki vlasnik odlučuje sam te će nakon mogućih negativnih reakcija poslije obroka (povraćanje, proljev, češanje) isključiti određenu vrstu mesa iz ishrane.

Da bismo znali je li zdrava određena hrana i da bismo to potvrdili, moramo znati porijeklo hrane (da li su školjke ili rakovi lovljeni blizu luka gdje je more zagađeno naftnim derivatima, olovom, fekalijama...) i moramo laboratorijski analizirati sastav hrane.