Povratak

Ranice na koži i češanje mačke

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button

 
Odgovara:
Danijela Biban, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Mačak je star 1,5 godinu i nije kastriran. Cijeli dan boravi u kući, a po noći ide van. Jako je borben i stalno se tuče s drugim mačkama. Prije 2 dana primjetila sam da mu je glava puna sitnih crvenih suhih ranica. Čak ima par ranica po leđima, te jednu u uhu. Po izgledu mi se čini da se radi o nekoj bolesti, a ne o posljedicama tuče. Možete li mi ikako reći o čemu se radi.
Hvala! Silvia

O: Prema opisanim promjenama teško je zaključiti radi li se zaista o ranama nastalim u borbi sa ostalim mačkama ili se ipak radi o bolesti.

Pojava ranica na koži uglavnom je posljedica češanja. Uzroci češanja mogu biti različiti,a među najčešćima se navode alergije (na ugriz buhe ili na hranu), prisutnost ektoparazita (šugarci), bakterijske ili gljivične infekcije kože. Ukratko ću opisati pojedine promjene, iako bi za sigurnu determinaciju  trebalo napraviti klinički pregled životinje.

Alergije na hranu često se javljaju, kako kod pasa, tako i kod mačaka. Prvi se simptomi manifestiraju već u dobi od nekoliko mjeseci, iako najčešće između 2. i  6.godine života. Kod mnogih se mačaka istovremeno jave i kontaktni te inhalatorni oblici alergija. Najznačajniji simptom je svrbež, a ponekad se javlja i gubitak dlake te milijarni dermatitis. Mjesta po kojima se životinja učestalo češe mogu bite sekundarno inficirana bakterijama pa nastaju sitne ranice. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog pregleda i isključivanjem svih drugih bolesti koje bi mogle uzrokovati slične simptome. Kada se diferencijalno-dijagnostički izbor svede isključivo na alergije, onda se metodom pokušaja i eliminacije (uz veliku pomoć vlasnika koji mora bilježiti sve nastale promjene) promjenama hrane pokušava doći do mogućeg uzroka alergije. Ovaj oblik alergije liječi se promjenom hrane, a prema potrebi i odgovarajućim lijekovima.

Alergija na ugriz buhe javlja se uglavnom sezonski, u periodu najveće aktivnosti buha, tj.ljeti i u jesen. Neovisno o jačini infestacije buhama, životinja će odreagirati alergijskom reakcijom - intenzivnim češanjem i lizanjem u području baze repa, a potraju li simptomi kroz duže vrijeme,mogu se proširiti duž kralježnice. Kod mnogih se mačaka, uz karakterističan svrbež, prorijedi dlaka na zahvaćenom području, pojavi se milijarni dermatitis, karakteriziran stvranjem sitnih papula (male, zacrvenjene kožne lezije, nešto izdignute iznad površine kože) prekrivenih krastom. Za smanjivanje vjerojatnosti pojave ovakvog oblika alergije, bitna je pravovremena prevencija, dakle potrebno je mačku redovno tretirati proizvodima protiv buha - u obliku ampula, ogrlica ili spreja. Na tržištu postoji široki izbor proizvoda - ''Frontline'' (ampule ili sprej), ''Advantix''(ampule), ''Kiltix" ogrlica' te ogrlice "Hobby dog" (za mačke) i "Vitakraft". Svi ovi proizvodi su dostupni u dućanima Pet centra.

Od šugaraca se kod mačaka najčešće javljaju Notoedres cati i Otodectes cynotis. Notoedres cati je grinja koja se javlja na koži,buši sitne rupice i polaže jajašca. Prenosi se direktnim kontaktom bolesne mačke sa zdravom. Bolest obično započinje gubitkom dlake, te intenzivnim svrbežom na zahvaćenom području (uši, lice, očni kapci i vrat). Grinje se mogu proširiti i na noge, te donji dio trbuha. Sa napredovanjem bolesti, koža odeblja i obično je prekrivena sitnim krasticama. Budući da grinje uzrokuju intenzivan i iritantan svrbež, mačka se neprestano češe, što pogoduje stvaranju novih ranica na koži, koje se mogu zakomplicirati sekundarnom bakterijskom infekcijom. Bolest se dijagnosticira kliničkim pregledom i pretragom kožnih strugotina pod mikroskopom. Liječi se uglavnom lokalnom aplikacijom antiparazitika.

Otodectes cynotis parazitira u uhu i uzrokuje upalu. Životinja se uglavnom intenzivno češe po ušima, trese glavom ili je drži nagnutu na jednu stranu. Zbog intenzivnog češanja, na bolesnom se području mogu dodatno stvoriti ranice, koje se isto mogu komplicirati sekundarnom bakterijskom infekcijom. Ukoliko se bolest na vrijeme ne liječi, može izazvati teška oštećenja u slušnom kanalu. Bolest se dijagnosticira pregledom uha otoskopom, uz evetualno uzimanje materijala za parazitološku pretragu. Liječi se uglavnom lokalnom aplikacijom antiparazitika, a po potrebi se (kod težih slučajeva) sustavno daju protuupalni lijekovi.

Gljivične infekcije uglavnom su uzrokovane vrstama Microsporum spp. i Trichophyton spp. Bolest se uglavnom prenosi direktnim kontaktom - s bolesne životinje na zdravu ili indirektno - preko kontaminiranog okoliša (ili pribora za uređivanje mački). Karakteriziraju se stvaranjem okruglih, bezdlačnih promjena, u centru prekrivenih sivkastim ljuskama, a na periferiji omeđenih crvenim prstenom. Promjene se mogu javiti na bilo kojem dijelu tijela. Bolest se dijagnosticira pregledom životinje Woodovom lampom, a prema potrebi se uzima materijal za mikološku pretragu.

Ukoliko sumnjate da su ranice koje ste opisali ipak posljedica bolesti, preporučila bih Vam da mačka odvedete na pregled kod veterinara koji će utvrditi konkretnu dijagnozu bolesti, a prema potrebi i odrediti terapiju.

POSTAVITE PITANJE NAŠIM VETERINARIMA

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.hr