Povratak

Sindrom pada s velikih visina / Ozljeda mačića pri padu s visine i nemogućnost hodanja

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button
MarinaGabricDragovic new


Odgovara:
Marina Gabrić Dragović, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb 

P: Imamo malu macu mužjaka staru 5 tjedana koji je nažalost pao s balkona i povrijedio se. Maca vuče obje zadnje noge za sobom (ne može stati na njih). Vodili smo ga na veterinarski pregled te je veterinarka iglicom piknula šapu pri čemu maca lagano povlači nogu prema sebi što znači da na bol reagira te je procjenila da mu je vjerojatno pukla zdjelica (u našoj vetrinarskoj nema rendgena). Dobio je 3 injekcije (nešto za živce jer je bio u stanju šoka i protiv bolova). Drugi dan smo tražili mišljenje drugog veterinara koji ga je došao pregledati, prstima opipao sve kralješke zdjelicu i noge (prethodna veterinarka to nije napravila) i zaključio da nije ništa puklo, sve je na svome mjestu te pretpostavlja da je ozljedio živac na kralježnici prilikom pada. Savjetovao nam da imamo strpljenja da se možda živac sam oporavi ukoliko ga nije kod pada trajno oštetio. Maca je s mamom i još 4 brata u leglu. Uredno jede i sisa mamu te obavlja nuždu pod sebe. Maca ne mjauče što znači da ga vjerojatno ništa ne boli, zaigran je i pokušava se igrati s braćom. Znamo da je teško ovako napamet govoriti, ali molili bi  Vaše mišljenje i savjet! Unaprijed zahvaljujemo!
Lijep pozdrav. Marina

O: Sindrom pada s velikih visina (high-rise syndrome) čest je kod mladih mačaka. Mačke obično padaju s balkona, prozora i terasa i to najčešće prilikom igre, hvatanja plijena, buđenja iz sna ili zbog iznenadnih podražaja.

Ozljede zadobivene prilikom pada ovise o više čimbenika: težini i starosti mačke, podlozi na koju maca pada (beton, trava, blato), te o eventualnom udarcu u različite predmete kao što su klimatizacijski uređaji, ljestve, grane i sl.  prilikom pada.

Najčešće ozljede prilikom pada s visine su ozljede prsnog koša i posljedično tome ozljede pripadajućih organa; lomovi vilice i gornje čeljusti, iščašenje tempomandibularnog zgloba; lomovi kostiju ekstremiteta, zdjelice, kralježaka; ozljede trbušnih organa i dijafragmatska hernija.

Nemogućnost hodanja nakon traume dijagnostički je vrlo složen problem. Pri tome treba uzeti u obzir da bolesti sustava za kretanje obuhvaćaju patološke promjene na zglobovima, kostima, tetivama, ligamentima, mišićima i živcima.

Prilikom pada kod mačaka često dolazi do frakture kostiju zdjelice. Prijelomi kostiju  mogu biti nepotpuni (napuknuće kosti ili fisura) i potpuni (fraktura). Pri tome se odlomljeni dijelovi mogu odmaknuti ili ostati u pravilnoj anatomskoj poziciji.

Klinički se prijelomi manifestiraju oteklinom, bolnošću, krvarenjem ili krvavim podljevom. Zaraštavanje kosti ovisit će o uzroku koji je izazvao prijelom, ali i o dobi životinje - kod mlađih jedinki prijelomi brže zaraštavaju. Princip zaraštavanja prijeloma je takav da se vezivne stanice iz periosta umnažaju i oko mjesta loma stvaraju "omotač" koštane tvari. On okoštava i drži koštane ulomke. Nakon toga se preoblikuje i zamjenjuje koštanim tkivom.


Po točno postavljenoj dijagnozi prijelomi se saniraju fiksiranjem koštanih ulomaka ili se liječe osteosintezom (operativnim zahvatom spoje se koštani ulomci). Ako se ne pristupi ovakvoj fiksaciji kosti sraštavaju u poziciji kojoj su se našle ili se na tom mjestu može stvoriti tzv. "lažni zglob". Ako su kosti zdjelice napuknule ili je lom bez pomaka, moguće je, uz gotovo apsolutno mirovanje, da se lom sanira bez operativnog zahvata. Zaraštavanje prijeloma je dugotrajno, u prosjeku 3-4 tjedna.

Osim frakture zdjelice, česta su oštećenja kralježnice i drugih dijelova lokomotornog sustava uzrokovanih padom, odnosno mahaničkim oštećenjima. Kralježnica se sastoji od kralježaka, prstenastih kostiju koje tvore kralježnički kanal. Upravo su kralješci ti koji stradavaju kod različitih padova, pa nastaju frakture. Frakturirani i napuknuti kralješci dovode nerijetko do kompresije živaca. Kako se unutar kanala kralježnice nalazi leđna moždina, a od leđne moždine se odvajaju pojedinačni živci koji izlaze iz kanala, pri frakturama kralježaka dolazi do ozljeda leđne moždine što može dovesti do djelomične ili potpune oduzetosti mišića i gubitka osjeta. Leđna moždina može biti oštećena u trenutku ozljede ili kasnije prilikom pomicanja ozlijeđenoga dijela tijela.

Paraliza ili pareza ekstremiteta može biti jednostrana ili obostrana. Pareze ili paralize zadnjih ekstremiteta su vezane za lezije nastale na korijenu živaca  L4 do S2, lumbosakralnom pleksusu, femoralnom, fibularnom, ishijadičnom ili tibijalnom živcu. Lezije živaca dovode do smetnji ili čak potpunog prestanka provođenja impulsa kroz živce do mišića, što rezultira izostankom reakcije mišića i poremećajima u korištenju ekstremiteta.

Procjena stava i hoda, spinalnih refleksa, površinskih i dubokih reakcija na bol, stanja mišićne mase (atrofija) je ključna pri postavljanju dijagnoze i utvrđivanju točne lokalizacije oštećenja. Što je oštećenje bliže živčanom korijenu ili pleksusu, prognoza je lošija. Ukoliko je lokalizacija oštećenja bliža mišićnoj masi, veće su mogućnosti da dođe do reinervacije i u tim slučajevima je i prognoza bolja.

Dijagnoza se postavlja na osnovu neurološkog pregleda i dodatnih specijalnih metoda pregleda (elektromiografijom se 7-10 dana od povrede može ustanoviti denervacija mišića).

Specifična terapija za regeneraciju živaca ne postoji. Oporavak je dug i smatra se da ukoliko se u periodu od 1-2 mjeseca vrati sposobnost stajanja, vršenje voljnih pokreta, postojanje površinskih i dubokih refleksa, prognoza je dobra.

Stoga Vam predlažem, ako imate tu mogućnost, da odvedete mačića na rendgenski pregled kako bi se, nadamo se, isključila fraktura zdjelice i ostalih koštanih struktura. Osim toga, svakako Vam savjetujem da mačić miruje koliko je god to moguće kako bi se, ako je došlo do frakture ili ozlijede živca, omogućilo što prije zaraštavanje kostiju odnosno regeneracija eventualno ozlijeđenog živca.

POSTAVITE PITANJE NAŠIM VETERINARIMA

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.hr