-
Pitajte veterinara
-
Mačke
- Zarazni peritonitis mačaka (FIP) i terapija
Zarazni peritonitis mačaka (FIP) i terapija
Odgovara:
Gabrijela Gaurina, dr. med. vet.
Pet centar, Put Mostina 8 (Dujmovača), Split
P: Trebao bi mi savjet jer više ne znam što da radim. Imam mačića od 3 i pol mjeseca, sve u redu, izrazito hiperaktivan, apetit, stolica, sve uredno do prije dva tjedna kad prima svoje prvo cjepivo, isti dan i tabletu za parazite. Odmah dan nakon toga mačić postaje letargičan, spava, gubi apetit i ima proljev, nakon 4 dana opet je živnuo, apetit odličan, ali proljev i dalje, te se dao primjetiti malo nateknut trbuščić. Prije tjedan dana vodim ga u veterinara koji mu izmjeri temperaturu 38,7 te je dobio antibiotik i vitamine, naredna dva dana jeo je samo kuhanu rižu i pio kamilicu, proljev je prestao odmah isti dan i stolica postala uedna, no taj trbuščić je sve više nateknut, ne boli ga na dodir, mačak se ne igra puno, ali nije previše pasivan. Nakon tri dana odlazi na novu dozu antibiotika, temperatura mu je 40, primjećen ubrzan rad srca i otežano disanje te napravljen uzv abdomena gdje je primjećena tekućina u trbušnoj šupljini. SNAP test na FIP pokazao se pozitivnim. Veterinar kaže da je taj test siguran pokazatelj FIP-a, da nema potrebe za krvnim ni ikakvim drugim pretragama, i da nema nikakve terapije niti za jačanje organizma, da je jedino rješenje eutanazija kad se ja odlučim. Mene sad zanima, da li je moguće da brzinski test od minute bude dovoljan za dijagnozu tako teške bolesti, da ne postoji uopće razlog da provjerim i neke druge organe i analize krvi i slično, pa da eliminiram bezazlenije opcije, jer ako jesu da ga pravovremeno liječim. Da li postoji mogućnost da se zbog nekog drugog razloga nakuplja tekućina u trbuhu i postoji li kakva detaljnija pretraga, jer sam čitala da snap test na fip nije pokazatelj aktivnog virusa već antitijela i da nije stopostotan dokaz za postavljanje dijagnoze. Ukoliko bude riječ o FIP-u, da li mogu primjeniti ikakvu terapiju, ambulantnu ili kućnu da mu ojačam organizam, nekakvu posebnu prehranu, i da li je preporučljivo izvršiti drenažu te tekućine, jer njemu je zasad jedini problem otežano disanje zbog pritiska i otežano kretanje, ostale funkcije su mu u redu. Eto, molim savjet, jer ne želim da mi mačak pati ako je FIP stvarno njegova neizbježna sudbina, a ne želim ni pomišljati na eutanaziju mačića koji vodi skroz normalan život, uz drenažu bi bio još bolji, dok ne budem sigurna da su isključene sve druge dijagnoze, ne želim okončati život životinji na temelju postotaka. Molim vas za savjet, dakle koje bi još pretrage mogla napraviti, te u slučaju najgoreg što mu mogu davati da mu ojačam imunitet! Unaprijed hvala! Senka
Patogeneza zaraznog peritonitisa mačaka još uvijek nije u potpunosti razjašnjena. Nakon ulaska u organizam mačke, virus ulazi u crijevni epitel gdje se intenzivno umnožava i može, ali i ne mora uzrokovati enteritis. Da bi došlo do razvoja zaraznog peritonitisa, virus prvo mora mutirati u organizmu mačke. Postoje razne teorije uzroka mutacije od kojih su najbitnije teorija unutarnje mutacije i teorija visoko i niskovirulentnih sojeva virusa. Mutirani sojevi potiču izlučivanje raznih citokina, osobito MMP-9 koji se smatra uzrokom povećane propusnosti endotela krvnih žila i izlaska tekućine u slobodne tjelesne šupljine, što je klinički uočljivo kod mokrog oblika bolesti. Inficirani makrofagi privlače i uzrokuju nakupljanje novih makrofaga, neutrofila, limfocita te plazma-stanica oko venula crijeva, bubrega, jetre, slezene i drugih organa s posljedičnim nastankom piogranuloma, odnosno piogranulomatoznog vaskulitisa. Virus se počinje izlučivati drugoga ili trećeg dana nakon infekcije i neprestano se izlučuje do sedamnaestog dana. Nakon toga izlučivanje može trajati različito dugo. Kod mačaka s izraženim kliničkim očitovanjem zaraznog peritonitisa virus se izlučuje u fecesu do šest dana prije smrtnog ishoda.
Proljev koji ste opisali kod svog mačića je zapravo tipičan za ovu bolest jer je samoograničavajući, rijetko kad kroničan, a i simptomi su rijetko kada klinički izraženi. Najvažniji pokazatelji pri pretrazi krvi su hiperproteinemija i hiperglobulinemija. Povišena koncentracija bilirubina te sljedujuća hiperbilirubinemija i bilirubinurija rezultat su mikrokrvarenja u tkivima i ekstravaskularne hemolize nastale djelovanjem fagocita. Da Vam predlažem neke posebne diferencijalno dijagnostičke metode smatram da i nema puno smisla jer Vaš mačić ima simptome koji zahtijevaju hitan tretman koji je u ovom slučaju simptomatski, a nalazom je bolest već potvrđena.
Antibiotici su korisni u slučaju bakterijskih bolesti i kod sprječavanja sekundaraca, dok na viruse ne djeluju.
Ono što možete učiniti za svog ljubimca je da mu osigurate što manje stresa, vitaminsko-energetske dodatke sa probioticima u tipu Immuno Boost Pet ili FloryBoost Pet koji su naročito potrebni nakon terapije antibioticima, pripravke s dodatkom biljke mačja kandža, sikavice (silimarin), Ormevit tablete za podizanje imunosnog odgovora organizma, Viusid sirup - djelotvorna pomoć kod bolesti uzrokovanih virusima i slični proizvodi. Dakle, terapija je uglavnom simptomatska i usmjerena na poticaj organizma da se sam odupre djelovanju virusa. Drugo u ovom momentu nažalost i nije moguće.
Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.hr