Bolest očiju kod njemačkog ovčara

Odgovara:
Ivana Mlinar-Gruja, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

Komu ga voditi na pregled ili pak operaciju ako je nužna za spas? Bez obzira što pas ima 10 godina, on djeluje dosta veselo i ne staro i stoga nam je jako stalo do njegovog ozdravljenja. Zanima me može li se šta učiniti da bi mu se vid vratio (nekakva terapija ili operacija), jer bez obzira što ima 10 godina pas još izgleda veselo pa čak i ne staro. Molim vas da mi odgovorite i uputite šta mi je činiti da bi pas ponovno progledao. U očekivanju vašeg odgovora i pomoći srdačno vas pozdravljam, Ilijas

O: Da bi se postavila točna dijagnoza, te odredila adekvatna terapija vrlo je važno napraviti pregled oka. Pregled oka započinjeno vanjskim pregledom koji obuhvaća pregled građe očiju i struktura koje okružuju oko, te postojanje eventualnog iscjedka ili otekline itd. Zatim pregledavamo očnu jabučicu, odnosno rožnicu, leću, prednju i zadnju očnu sobicu i pozadinu oka. Osim navedenog, ponekad je potrebno učiniti i posebne pretrage, kao što su mjerenje očnog tlaka, probu na količinu suza na površini oka, bojanje rožnice (utvrđivanje eventualnih oštećenja rožnice), te bris za mikrobiološku pretragu.

Pregled očne pozadine uključuje pregled vidnog živca, krvnih žila mrežnice, dijelove mrežnice itd., a obavezan je dio pregleda kod pasa sa makularnom degeneracijom, dijabetičkom renopatijom itd. Ponekad je kod pregleda potrebno proširiti zjenice, za što koristimo posebne kapi. Pregled očne pozadine izvodimo oftalmoskopom i biomikroskopom. Direktnom oftalmoskopijom nije moguće vidjeti krajnje periferne dijelove mrežnice, pa pristupamo indirektnoj oftalmoskopiji.

Na samo oko mogu utjecati mnogi čimbenici, nenasljedni i nasljedni, koji mogu uzrokovati blaža, pa i teška oštećenja oka. Normalan vid podrazumijeva fokusiranje nekog predmeta s oba oka istovremeno. Ukoliko postoji problematika vezana za vid, oko kojim se životinja ne služi (ukoliko se radi o mladoj životinji), zaostaje u razvoju i ne razvija dobar vid.

Kod starijih životinja najčešće se razvija katarakta (siva mrena). Katarakta je fokalno ili difuzno zamućenje leće, a može biti genetski uvjetovana ili može nastati kao posljedica inzulta koji mijenja metabolizam leće. Kataraktu prema stadijima razvoja možemo podijeliti na: incipijentnu (rani stadij), nezrelu (zamućenje je nepotpuno), zrelu (zamućenje je potpuno), prezrelu (počinje proteoliza, uveitis itd.).

Nadalje, mrene možemo podijeliti na urođene nenasljedne, nasljedne mrene i sekundarne mrene.

Urođene mrene nastaju kao posljedica infekcije fetusa za vrijeme graviditeta. Uz takvu mrenu često dijagnosticiramo i druge defekte na oku. Nasljedne mrene možemo primjetiti odmah, a neke se razvijaju tek kasnije. Sekundarne mrene nastaju kao posljedica nekih drugih primarnih bolesti, kao što je dijabetes.

Uslijed razvoja katarakte, odnosno posljedičnog uveitisa, klinički se manifestira cilijarna injekcija, hipotonija, fotofobija i mioza. Katarakta je bolest koja se isključivo liječi kiruški i medikamentozna terapija ne daje zadovoljavajuće rezultate. Ekstrakcija leće obavlja se na dva načina:

- ekstrakapsularna ekstrakcija, pri čemu se uklanja prednja kapsula, korteks i jezgra leće,
- fakoemulzifikacija, odnosno ultrazvučno odstranjivanje leće, ispiranje i aspiracija.

Nakon ekstrakcije leće kod većine pasa, dobivamo zadovoljavajuće rezultate. Nakon ekstrakcije leće oftalmolog u dogovoru s vlasnikom, s obzirom na financijski trošak i mogućnost dodatnih komplikacija, odlučuje o mogućoj implataciji sintetičke intraokularne leće. Neke procesi na rožnici ili na kapsuli, izgledaju izvana vrlio slično mreni, pa ih vlasnici često nazivaju mrenama, iako to zapravo nisu.

Rjeđe se javljaju bolesti mrežnice koje su posljedica ili znak nekih drugih sistemskih bolesti drugdje u tijelu ( bolesti bubrega, toksemija, bolesti štitne žlijezde, dijabetes), koje mogu uzrokovati degenerativne promjene mrežnice (retinopatije). Uslijed dijabetesa javljaju se promjene na krvnim žilama mrežnice, koje mogu urasti u staklovinu ili se čak javlja i krvarenje. Ponekad se u mrežnici pojavi pukotina pa tekućina iz unutrašnjosti oka prodire kroz njega i odiže cijeli sloj mrežnice od podloge. Tako odignuta mrežnica,prestaje normalno funkcionirati.

Glaukom je još jedna teška bolest oka. Očna se vodica normalno ulijeva u krvne žile u području gdje se šarenica spaja sa rožnicom. Zbog otežanog uluijevanja očne vodice, krvni tlak unutar oka raste i oštećuje vlakna očnog živca. Neke očne bolesti kao što je uveitis, mogu biti komplicirane glaukomom.

Na ovaj način vrlo je teško, bez gore navedenih pretrga ustanoviti, koji je pravi uzrok promjenama koje su nastupile na oku Vašega psa. Ono što ste opisali svakako zahtijeva urgentnu veterinarsku pomoć, te Vam savjetujem da se što prije obratite na Veterinarski fakultet, Klinika za kirurgiju, oftalmologiju i ortopediju, dr. Pirkiću.