P: Gdje svom psu mogu snimiti kukove i laktove (živim blizu Osijeka) i kolika je cijena?

Unaprijed hvala! Petar

O: Koliko sam upoznata, RTG snimanje na osječkom pdručju možete obaviti jedino u Veterinarskoj ambulanti "Janković", Ul. B. Kašića 56 u Osijeku, tel. 031/200974.

Ako sumnjate na displaziju kukova, važno je napomenuti da po kinološkim propisima dijagnostici displazije kuka pristupamo najranije u dobi od 12 mjeseci, a za pse velikih pasmina (njemačka doga, mastif, bernardinac) tek od 18 mjeseci. Za točnu dijagnozu neophodan je rentgenski snimak kukova.

Dijagnoza se postavlja pregledom rentgentske slike oba kuka. Rentgenski nalaz ocjenjuje se ocjenom A, B, C, D, E/I, E/II.

Za očitavanje snimaka kukova nadležan je Veterinarski fakultet u Zagrebu, Klinika za rentgenologiju. Uzgojnu dozvolu mogu dobiti psi sa nalazom A, B, C i D.

Displazija kukova je termin kojim označavamo nenormalan razvoj zdjeličnih kostiju te glavice bedrene kosti, koji može dovesti do nestabilnosti i oslabljene funkcije kuka.  Displazija kuka je razvojna bolest zgloba koja se javlja u pasa, a o kojoj se mnogo govori, pa novopečeni vlasnici nerijetko dobiju potpuno pogrešne informacije o ovom sindromu. Radi se o nasljednoj bolesti , no na razvoj bolesti veliki utjecaj imaju faktori okoline, kao što su brz rast, pretjerana fizička aktivnost mladih pasa te preopskrbljenost nekim hranjivim sastojcima. Klinički problem javlja se kod mladih pasa kada se razvije displazija kuka ili kod starijih pasa kada se kao posljedica displazije razvije artritis (upala zgloba).

Displazija kuka dolazi do izražaja uglavnom kod odrastajućih pasa pa će vlasnici prve simptome primjetiti u dobi od 5 do 12 mjeseci starosti. Kod nekih pasa, posebno kasno zrelih, simptomi nisu očiti sve do dobi od 2  do 5 godina.

Isto tako, za ovo oboljenje postoji nasljedna predispozicija pa se zato rasni psi s lošim nalazom kukova isključuju iz uzgoja, tj. ne mogu dobiti uzgojnu dozvolu. Nasljeđivanje nije jednostavno, dakle ako su otac ili majka bolovali od displazije kuka to ne mora značiti da će oboljeti i njihovi potomci. No, činjenica je da njihovi potomci imaju veću šansu da se kod njih razvije ova bolest nego potomci iz zdravih linija.

Jedan od faktora okoline koji nepovoljno utječe na razvoj kukova jest i fizička aktivnost pa se preporučuje da se psi, posebno oni teških pasmina, u prvoj godini života kreću ograničeno (bernski planinski pas, bernardinac, njemačka doga, rottweileri,...). To znači da ih ne treba stimulirati da trče tako da im se baca loptica i da ih se nikako ne istrčava za biciklom ili autom.

Simptomi displazije kuka mogu biti vrlo različiti, što prvenstveno ovisi o stupnju displazije. Tako pas može samo lagano šepati ili pak već kao mlado štene ne može hodati po stepenicama te skakuće sa stražnjim nogama kao "zec". Osjećaj bola kod pasa je individualan pa i o tome ovisi stupanj šepanja. Ponekad se vlasnici žale da pas padne prilikom naglih okreta te da mu je općenito slab stražnji kraj. Liječenje, odnosno olakšavanje simptoma ove bolesti sastoji se u ograničavanju kretanja bolesnom psu, davanju lijekova koji će ublažiti bol.

U svijetu se vrše i operativni zahvati kojima se psu ugradi umjetni kuk, što na žalost u našim, prije svega financijskim, uvjetima nije prihvatljivo.

Displazija laktova se  najčešće pojavljuje kod bernskih planinskih pasa, labradora, zlatnih retrivera i rotvajlera, a predstavlja  skupinu simptoma u području lakta,uključujući osteohondrozu. Hrskavica u zglobu psa se nepravilno razvija i može ometati pokrete lakta. Ova displazija općenito nastaje tijekom rasta šteneta između četvrtog i desetog mjeseca starosti, izazivajući hromost, koja se pogoršava nakon aktivnosti.  U većini slučajeva, terapija uključuje kirurški način liječenja zahvaćenog zgloba. Opširno o tome možete pročitati u prijašnjem odgovoru Artroza i displazija lakta psa kolegice Zdravke Rumihe, dr. vet. med.

Nadam se da će Vam ove infomacije koristiti.