Hipertrofična kardiomiopatija
8.Nov.13. Objavio ZDRAVKA RUMIHA, DR. MED. VET.
Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb
|
P: Imam gigantskog aljaškog malamuta (55 kg) starog dvije godine. Imao je epileptički napad, srušio se, popiškio, pjenu na ustima, trzao se... Druge tegobe nema. Kod veterinara je ustanovljeno da ima mikrofilarije u razmazu periferne krvi, ali test na odrasle crve u srcu je bio negativan. U EKG-u su nađene neke nespecifične smetnje provođenja, a UZV srca je pokazao blagu hipertrofiju stjenki srca. U terapiji je dobio injekcije 1x tjedno i doksiciklin peroralno za parazita, te furosemid i enalapril za srce, uz preporuku da ga ne istrčavamo. Zanima me da li je moguća fiziološka hipertrofija srca kod pasa kao kod ljudi sportaša jer je pas redovito fizički aktivan (trči 1-2 dnevno). Odnosno brine me da li ćemo ikada više smjeti s njim trčati? Unaprijed hvala, Jelena O: Hipertrofična kardiomiopatija rijetki je oblik bolesti srčanog mišića u pasa. Karakterizira ga zadebljanje srčanih stijenki što dovodi do premale količine krvi koju srce tjera u organizam. Većina pasa ne pokazuje klinički vidljivih simptoma, ali ukoliko se jave ukazuju na kongestivno zatajenje srca: manja mogućnost aktivnosti, gubitak daha, kašljanje i plavkasto obojenje kože. |
|
Vrlo rijetko se uočavaju simptomi poput nesvjestice, a naročito tijekom aktivnosti ili vježbanja. Uzrok ovoj bolesti je gotovo nepoznat. Iako se kod ljudi i mačaka povremeno uočavaju genetičke abnormalnosti kod ove bolesti, ovo nije dokazano i u pasa. Osim navedenoga, u mačaka uzrok može biti u nekom od nasljednih miokardijalnih bolesti, stenoze aorte ili hormonalne stimulacije (kao što je hipertireoidizam) ili pak neke druge bolesti van kardiovaskularnog sustava pa postoji mogućnost da je ovo uzrokom i u pasa, a naročito iz razloga što se pokazalo da je tijekom invazije srčanim crvom gotovo redoviti nalaz na srcu i hipertrofija istog. Isto tako, u radnih aktivnih pasa javlja se, kao i u ljudi, fiziološka hipertrofija, ali se za ovu pojavu smatra kako je reverzibilne prirode. Više, pak, o dirofilariozi i preventivnim mjerama možete pročitati u već ranije objavljenom odgovoru kolege Dragana Vešovića, dr.vet.med. naslovljenom Dirofilarioza. Osim inicijalne terapije dirofilarioze, aktivnosti ljubimca se moraju znatno smanjiti kroz period minimalno 4-6 tjedana. Opet, u ovisnosti o težini stanja, ponekad se preporučuje ljubimca ograničiti u kavezu ili boksu. Prognoza stanja ovisi o odgovoru organizma na poduzetu terapiju i tijek oporavka pa je iz toga razloga nemoguće pretpostaviti, odnosno odgovoriti na Vaše pitanje. Svakako preporučujem da budete u kontaktu sa Vašim ambulantnim veterinarom, slijedite upute o razini aktivnosti, redovito davajte terapiju i vjerujem da će se Vaš ljubimac brzo oporaviti bez komplikacija. |
