Strah i fobija u pasa / Mršavost / Kašnjenje prvog tjeranja i reproduktivni poremećaji kod kuja

P: Zamolila bih Vas za pomoć oko moje specifične kujice njemačkog oštrodlakog ptičara. Imam nekoliko problema s njom i sad me već polako zabrinjava jer ne znam šta se s njom događa. Ona je naime stara 11 mjeseci i oduvijek je hiperaktivan i veseli pas, socijalizirana je od samog početka i nije imala strah od ljudi (vodila sam ju u centar grada na šetnje i na razna "glasnija" mjesta te je prisustvovala već na nekoliko CACIB izložba). U zadnjih mjesec dana postala je veoma uplašena, boji se svakog zvuka, pomalo se i na mene zna prestraši, te ako netko dođe u posjetu laje cijelo vrijeme na njega, a na zadnjoj izlozbi se uopće nije dala sucu samo se stiskala uz mene, što nikada nije bio slučaj. Uz to oduvijek je premršava, ne može se udebljati niti kile (jede suhu hranu od 38% proteina i meso). Meso uvijek pojede, a suhu hranu zna odbijati i opće ne jesti, dok joj ju ja ne dam kroz igru. I treći problem šta me s njom muči jest da će ona sada navršiti godinu dana, a još se nije tjerala (imamo muškog NOD-a tako da bi primjetili da je bilo i tiho tjeranje). Ona je i dalje veoma energična i vesela, ali sada vjeruje samo meni i ne da više nikome da joj dođe blizu, čak ponekad bježi od ostali ukućana. Unaprijed Vam zahvaljujem  na odgovoru. S poštovanjem, Lucija

O: Strah je instinktivni  osjećaj koji se javlja kao reakcija  u različitim situacijama koje životinja doživljava kao prijetnju. Smatra se normalnom i prirodnom pojavom koja je potrebna za preživljavanje. Prestrašeni pas reagira tako da se ukoči, dahće,  trese se, prekomjerno slini, pokušava pobjeći ili se sakriti, laje na zvuk, predmet ili osobu, koji kod njega izazivaju strah. Problem je kada takvo ponašanje postane učestalo jer je tada onemogućena normalna komunikacija sa psom. Trajni, prekomjerni strah na određeni, specifični stimulans zove se fobija. To npr. može biti strah od grmljavine ili petardi. Pojava poremećaja u ponašanju koja se očituje jakim strahom koji se javlja boz očitog razloga, tzv. idiopatski strah zabilježena je kod nekih pasmina, između ostalog i sibirskog haskija, bernskog planinskog psa, border kolija, pudla, itd. Smatra se da u tim slučajevima postoji nasljedna komponenta. Većina strahova i fobija je stečena tijekom života. Najčešće se  javljaju  u dobi od 12 do 36 mjeseci starosti, odnosno u vrijeme kada pas ima više socijalnog kontakta sa ljudima i drugim životinjama, nego što je to imao kao štene.

Na tržištu su dostupni različiti preparati koji su namijenjeni smanjivanju utjecaja različitih stresnih faktora kod ljubimca. U ponudi Pet centra  nalazi se npr. Canina Petvital Bachova cvjetna terapija, u obliku kuglica. Njihov sastav je aspen, crvenolisna šljiva, obična sunčanica, mimulus,... U ovakvom obliku, granulice se otope u vodi ili daju u hrani kako bi se sanirale situacije duševnih kriza ljubimaca. Također u ponudi se nalaze i DR FIT DiaCalm tablete za umirenje pasa i mačaka u stresnim situacijama 30 tbl i Nutri-science KalmAid tablete. Oba pripravka su namijenjena za smirivanje razdražljivih i uznemirenih kućnih ljubimaca ( npr. kod anksioznosti, stresa, straha od grmljavine, vatrometa, putovanja, šišanja, itd.).

Za početak bi Vam savjetovala da se obratite veterinaru kako bi se pregledom utvrdilo da se ne radi o nekom zdravstvenom poremećaju  koji također može biti uzrok navdenih promjena u ponašanju. Osim toga možete se obratiti za pomoć stručnjacima koji se bave odgojem i socijalizacijom pasa. Adekvatna socijalizacija i tečajevi mogu pomoći da se uklone preblemi koje ste naveli, a na taj način i spriječi daljnje pogoršanje problema i eventualni razvoj agresivnosti.

Prosječna težina njemačkih kratkodlakih ptičara je 25 do 28 kg, pa prema tome spadaju u velike pasmine pasa. Razvoj takvih pasa traje duže nego kod malih pasmina. Važno je da ne dobivaju prenaglo na težini jer će u protivnom doći do prevelikog opterećenja zglobova i kostiju i do nepravilnosti u njihovom razvoju. Preporuka je da štenci velikih pasmina jedu hranu za štence ili juniore do godinu i pol i to po mogućnosti neku od hrana premium ili super premium ranga, namijenjene upravo za štence velikih pasmina. Takve hrane zadovoljavaju sve njihove potrebe.

Mršavost može biti posljedica toga da pas ne dobiva dovoljno hranjivih tvari koje su potrebne za njegov rast i razvoj. Provjerite dobiva li dovoljnu količinu hrane. Za svaku vrstu hrane proizvođač navodi preporučene dnevne doze koje štene treba pojesti. Osim toga, mršavost može biti posljedica nekih zdravstvenih poremećaja npr. parazitarnih invazija, intolerancije na hranu, hormonalnih poremećaja itd. Da bi se ustanovilo da li postoji neki od navedenih poremećaja potreban je pregled kod veterinara.

Kod pasa spolna zrelost nastupa u dobi između 6. i 24. mjeseca starosti. U pravilu male pasmine pasa ranije sazrijevaju pa se kod njih prvo tjeranje može javiti sa 6 do 10 mjeseci starosti. Psi velikih pasmina spolno sazrijevaju  nešto kasnije pa se prvo tjeranje kod kuja velikih pasmina može javiti tek u dobi 18–20 mjeseci, ovisno o pasmini. Postoje različiti reproduktivni poremećaji kod kuja koji mogu dovesti do izostanka pojave estrusa ili poremećaja u njegovom trajanju. To npr. prolongirani primarni anestrus (kuja nije došla u estrus u dobi od 23 mjeseca), kasni ulazak u pubertet, skraćeni period između dva estrusa, podijeljeno tjeranje, itd. Svi ovi problemi zahtjevaju individualan pristup životinji. Za pomoć se možete obratiti na Kliniku za porodništvo i reprodukciju na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, Heinzelova 55. Kolege na klinici su specijalizirani za navedenu problematiku, pa smatram da Vam oni mogu na ovom polju pružiti najbolju pomoć.