Trauma glave

Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

- kakve posljedice možemo očekivati ako se radi o oštećenom srednjem uhu i centru za ravnotežu?
- kad možemo očekivati prve znakove poboljšanja?
- da li je moguće i trajno oštećenje u smislu da neće moći hodati?
- da li postoji ikakva terapija za takve povrede mozga?
- da li postoje nekakve vježbe koje možemo raditi sa njom da što prije profunkcionira?
- da li je bolje samo mirovanje?
- da li postoji nekakva detaljnije pretraga osim ovih koje se rade u malim ambulantama koja bi dala više infomacija? CT?
Hvala, lijepi pozdrav.
Igor

O: Ozljede ili rane (lat. laesio) su skup općih i lokalnih oštećenja tkiva nastalih djelovanjem nekog štetnog agensa. Prema uzroku zbog kojeg su nastale, ozljede dijelimo na: mehaničke, termičke, kemijske, električne, bakterijske, radijacijske. Prema izgledu i oštećenju tkiva rane se dijele na otvorene i zatvorene. Otvorene rane su one kod kojih je prekinuti kontinuitet kože ili sluznice a kod zatvorenih rana koža nije oštećena. Kod otvorenih rana postoji opasnost od ulaska mikroorganizama i nastanka infekcije. Svakako je važno naglasiti da ne treba podcjenjivati zatvorenu ranu, koliko god se ona činila bezazlena. Kod takvih ozljeda mogu biti prisutne i unutarnje ozljede, koje mogu biti očite tek nakon nekoliko dana, kada je nerijetko i prekasno (unutarnje krvarenje). Česta je pojava da nakon ozljeđivanja pas ne pokazuje svoju ranjivost te se u većini slučajeva ponaša normalno.

Trauma glave predstavlja tupu ili penetrirajuću ozljedu glave. U pasa ona može nastati uslijed mnogo uzroka no najčešće se radi o udarcu motornim prijevoznim sredstvom.

Traumu glave redovito prati smanjenje ili gubitak funkcija mozga koje može biti uzrokom potresa mozga, otečenja, kontuzije, razderotine, frakture, kompresije ili krvarenja. U slučaju traume glave u pasa najprije treba obratiti pozornost na slijedeće simptome: abnormalna razina svijesti, razlike u izgledu zjenica, da li su udovi kruti ili mlohavi, neuobičajeni pokreti očiju, krvarenje iz nosnica, krvarenje iz ušnog kanala, napadi, držanje glave na jednu stranu. Naravno, komplikacije stanja, osim uginuća, su i trajne posljedice na gubitak funkcija ekstremiteta (nemogućnost hodanja) ili bilo kojeg drugog organskog sustava.

Općenito, ovakvi slučajevi trauma ne bi smjeli proći bez intervencije veterinara koji mora provesti određene dijagnostičke pretrage i posljedične preporuke za terapiju. Ovo je neophodno za prepoznavanje ozljede glave i utvrđivanje njezine težine. Kompletna anamneza i opći klinički pregled najvažniji su dijelovi inicijalne dijagnoze ozljede glave. Prema prvim nalazima, veterinar može provesti neurološki pregled. Veterinar treba procijeniti zdravstveni status koji može uključivati procjenu funkcija mozga i određivanja lokacije ozljede. Kompletan neurološki pregled je ipak bolje napraviti kada je pas u potpunosti budan jer je u većini slučajeva potrebno procijeniti i da li su prisutne i teže ozljede poput ozljeda kralješničke moždine te unutarnjeg krvarenja. Tek kada je pas stabilan provodi se ostali kompletan klinički pregled kako bi se uočile i manje ozljede koje direktno ne ugrožavaju život psa. Dodatne pretrage koje bi bilo dobro načiniti su: neurološki i pregled oka, prohodnost dišnih puteva, frekvencija disanja i otkucaja srca, prisutnost fraktura i krvarenja, analiza krvi (naročito razina hematokrita kako bi se isključilo krvarenja), biokemija krvi. Kontinuirani neurološki pregledi neophodni su u procjenjivanju progresije stanja i prognoze i ocijene terapije. Također, preporučljivo je načiniti RTG-snimku ili CT kako bi se odredile frakture i eventualne ozljede mozga. CT-om se determiniraju krvarenja, otečenja mozga, penetrirajuća strana tijela i duboke frakture lubanje. Također, rjeđe, može se načiniti MRI (magnetska rezonanca).

Liječenje trauma glave prvenstveno ovisi o uzroku i opsežnosti. Ono mora biti individualno bazirano prema težini stanja i drugih analiziranih faktora od strane veterinara. Liječi se nadoknadom tekućina infuzijama, lijekovima protiv bolova, lijekovima za smanjenje otečenosti mozga, po potrebi lijekovima za smirenje ako se jave napadi. Također, u slučaju krvarenja rade se postupci za stabilizaciju cirkulacije. Od velike je važnosti ponovni neurološki pregled kod veterinara jer se stanje ozlijeđenog mozga može mijenjati relativno brzo. Najpotrebnije je u prvih 24 sata nakon ozljeđivanja redovito kontrolirati neurološke funkcije iako se pas u početku čini sasvim normalan. Naime, abnormalnosti mogu postati očite kako mozak naotiče ili se pojavi krvarenje u mozgu i okolnom tkivu.

Promatranje od strane vlasnika ima važnu ulogu u liječenju problema. Najbitnije je nekoliko dana nakon ozljede pomno promatrati psa te ukoliko se uoče slijedeći znakovi zatražiti hitnu pomoć veterinara: zjenice su proširene ili postoji neuobičajeni pokret očiju, inkoordinacija, držanje glave na stranu ili hodanje ukrug, udovi koji se čine ukočenima ili pak mlohavima, krvarenja iz ušiju ili nosnica, napadi. Neovisno o navedenoma, dobro je psa odvesti na kontrolni pregled 48 sata nakon ozljeđivanja. Trebalo bi redovito mjeriti i tjelesnu temperaturu, provjeriti da li pas normalno uzima tekućinu te količinu i kvalitetu mokrenja. O svakoj promjeni najbolje je obavijestiti svojeg veterinara.

Prognoza ovisi o stupnju i području oštećenja mozga, odgovora na poduzetu terapiju te sekundarnim ozljedama. Obično je potrebno i nekoliko neuroloških pregleda kako bi se procijenila učinkovitost terapije te progresija simptoma. Koma dulja od 48 sati ili pogoršavanje kliničkih znakova nosi vrlo lošu prognozu za oporavak.

Optimalna terapija za Vašeg psa je kombinacija kućne i profesionalne njege. Redovito davajte preporučene lijekove, promatrajte općenitu razinu aktivnosti, apetita i zainteresiranosti, držite je u kontroliranom prostoru u kući a vodite računa da 3-5 dana nakon ozljede kujicu odvedete na kontrolni pregled procjene stanja. U ovakvim stanjima preporučljivo je mirovanje jer svako povećanje intrakranijalnog tlaka može dovesti do pogoršanja simptoma i dodatnih komplikacija. Fizikalna terapija bila bi od pomoći tek ako se utvrde određeni problemi sa živčevljem lokomotornog sustava a svakako kada se stanje u potpunosti stabilizira.

Oporavak može potrajati nekoliko dana od ozljede a povremeno je za potpuni oporavak nekih neuroloških znakova i funkcija potrebno i više od šest mjeseci. Veliku ulogu u brzini oporavka ima dob psa i fizička kondicija. Kod oporavka je ipak najvažnije strpljenje i pažnja vlasnika. Sve dok veterinar ne kaže da je sve u redu sa Vašom kujicom, preporuka je ne puštati je vani bez povodca i nadzora.

Savjetujem Vam, ako se to već nije obavilo da načinite RTG-snimku kako bi se isključila otečenja i krvarenja mozga i okolnog tkiva. Po potrebi možete načini i CT glave. O samoj pretrazi se možete raspitati na Klinici za unutrašnje bolesti Veterinarskog fakulteta.

Vrlo je dobar znak to što ste naveli da ne pati od inkontinencije, normalno jede i pije vodu tako da opisane epizode inkoordiniranosti mogu biti samo dio procesa oporavka.

Zatim, što se tiče oštećenja srednjeg uha i centra za ravnotežu, prognoza nije povoljna ako se znakovi inkoordinacije ne povuku kroz nekoliko dana do tri tjedna. No, obično je prisutno i nekoordinirano kretanje očnih jabučica a pas čak nije sposoban niti stajati. Većina pasa ne jede niti ne pije samostalno jer im je otežana procjena kretnji.