Čudni napadaji i ponašanje kuje (lizanje poda, nekontrolirano jedenje) - sumnja na epilepsiju, pregled i terapija

P: Kuja nam ima neke čudne napadaje. Češće navečer, a onda nema spavanja. Odjednom počne lizati u prazno i gutati i to se završi lizanjem poda pokušavajući pojesti sve što joj dođe, bila to čarapa, neki predmet ili nešto jestivo, samo da jede. Moramo je izvesti da jede travu, drugačije je ne možemo smiriti. To zna trajati satima, na epizode... Kada napadaj prođe, onda liže šape ili nešto drugo na sebi. Nas je strah nju ostaviti samu. Nekada je hvata i par dana za redom, a nekada jedan put mjesečno. Jako rijetko povraća i možda ponekad žutu pjenicu, al ne bi li joj ljekovi pomogli da je problem samo to? Prošla je šokova prije nego je došla u nas i često zna biti napeta ako nešto puca. Inače je zdrava i razigrana i u jako dobroj kondicji sa svojih 5 godina. Pokušali smo svašta. Rengen gdje je sve u redu, možda manja sumnja na čir, dužu dozu antibiotika i mjesec dana controloca sa dijetom i onda je sinoć opet uhvati jaki napadaj. Za krv su nam rekli da ne treba vaditi, da se vidi da je to zdrav pas. Taj napadaj izgleda poput prikazanog na priloženoj snimci, samo što našu uhvati veća panika. Nekoliko videa što sam gledala komentare su rekli da su jedino lijekovi za epilepsiju pomogli, iste simptome su imali i prejedanje travom i sve što sam rekla i da su napravili sve moguće pretrage

i nije ni želudac ni grlo ni jednjak... Zanimljivo da jako puno ljudi u svijetu ima taj problem i da im je želudac u redu i veterinari ne znaju što je. Jeli moguće da je to? Veterinar je rekao da možemo pokušati s 30 mg phenobarbitona dva puta dnevno. Ima 16 kg. Isplati li se pokušati s tim? Da joj nastavim davati controloc jer moguće je da ima i gastritis? Može li pas normalno živjeti s tim ljekovima?
Hvala. Sanda

O: Jedna od najčešćih neuroloških bolesti u pasa je epilepsija, a predstavlja poremećaje živčanog sustava koji se javljaju zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu. Epilepsija se očituje napadima gubitka ili poremećajima svijesti, kočenjem mišića sa ili bez grčenja cijelog tijela, zabacivanjem glave, slinjenjem, nekontroliranim žvakanjem i otežanim ili onemogućenim gutanjem. Moguće je i povraćanje, nekontrolirano mokrenje i defekacija. Epileptični napadaji su epizode koje mogu varirati od kratkih i gotovo neopaženih do dugih vremenskih intervala snažnog trzanja.

Ova bolest može biti urođena ili biti izazvana drugim bolestima (ozljeda mozga, moždani ožiljak, tumor mozga, niska razina kalcija u krvi, niska razina šećera u krvi, toplotni udar, migrirajuća larva crijevne gliste, hidrocefalus, encefalitis nakon štenećaka, otrovanje, hepatička encefalopatija, bolesti bubrega, toksoplazmoza, hipoksija, izrazito jaki psihički ili emocionalni stres).  Prvi napadi javljaju se između prve i četvrte godine života.

Osim  generaliziranih napada mogući su i parcijalni (lokalni) napadi bez gubitka svijesti koji se mogu manifestirati na različite načine. U tom slučaju pas se može npr. oblizivati, povraćati, grčiti pojedine dijelove tijela, kretati se u krug ili se može javiti tzv. „gledanje u zvijezde“. Kod najvećeg broja pasa radi se o idiopatskoj epilepsiji nepoznatog uzroka.  

Prognoza ovisi o etiološkom faktoru i o stupnju oštećenja stanica središnjeg živčanog sustava.Prognostički se nepovoljnima smatraju oni slučajevi kod kojih napadi nastupaju jedan za drugim,  postaju sve učestaliji, a razmak između njih su sve manji. Za vrijeme trajanja napada vlasnik treba smjestiti psa na ravnu površinu kako se ne bi ozlijedio. Nikako ne treba stavljati prste u usta psu jer je moguće da pas nehotice ugrize vlasnika. Sam napad traje oko tridesetak sekundi ili 2-3 minute. Ukoliko se ponavlja napad za napadom neophodno je što prije zatražiti pomoć veterinara.

Ljubimcu se uz adekvatnu terapiju može osigurati kvalitetan i "normalan" život. Iz tog razloga, sama terapija se ne bi smjela prekidati (osim iz određenih razloga koje je utvrdio i odredio veterinar). Phenobarbitol je jedan od lijekova za liječenje epilepsije u ljudi ali se upotrebljava i u veterinarskoj medicini.  Jako je važno pridržavanje propisanih doza jer se razvija tolerancija, kao i nuspojave poput depresije i smanjenja funkcije jetre.Nuspojave u pasa su obično znatan umor i pojačano žeđanje i glad, ali ove nuspojave nestaju nakon duljeg davanja lijeka. Cilj antiepileptične terapije je da se smanji učestalost i težina napada. Terapija je uglavnom doživotna, a samo u manjem broju slučajeva će napadi potpuno prestati. Kod 30 % pasa ne dolazi do adekvatne  kontrole napada, a razloga za to može biti puno.

O načinu aplikacije kao i o izboru preparata te doziranju morate se posavjetovati s veterinarom koji je postavio dijagnozu te odredio terapiju. Možete zatražiti i drugo mišljenje, a u tom slučaju Vam savjetujem Vam da se obratite na Kliniku za unutarnje bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, gdje  stručno osoblje ima dosta iskustva u liječenju istih i sličnih poremećaja u ljubimaca. U navedenoj klinici moguće je obaviti specijalistički neurološki pregled. Kako bi olakšali postavljanje dijagnoze, zabilježite podatke o napadu, vremenu nastanka i stupnju epi-napada, kao i vremenu trajanja i intervalu pojavljivanja jer je od izuzetnog značaja za dijagnozu pravilno uzeta anamneza.