Bolesti kanarinaca

 
Odgovara:
Tanja Krulc, dr. vet. med.,
Pet centar, Drvinje 1, Zagreb

Briga o mladima, inkubacija i tehnike produkcije temelj su prevencije pedijatrijskih problema. Oni su hitna stanja i nekad čak nije moguća niti intervencija specijalista.

Nakon što se ptići izlegu, prvih par dana potpuno su goli s par bijelih paperjastih pahuljica na vrhu glave i leđima. Oni imaju zalihe hrane za prvih 12 sati iz žumanjčane vreće. Ženke ih uglavnom počinju hraniti sljedeće jutro. Da li su ptići hranjeni možete provjeriti po unutrašnjosti usta. Ako su usta crvena i vlažna - ptići su dobro nahranjeni, a ukoliko su blijeda i suha - ili su napadnuti od grinja ili nisu dovoljno nahranjeni. Drugi dan po valjenju trebaju biti živahni i ispružati glavice. Ukoliko leže mlitavo na dnu gnijezda treba se zabrinuti. Svaki dan je potrebno nadzirati gnijezda zbog mogućih ispadanja ptića izvan gnijezda. Nađenog hladnog ptića treba odmah utopliti i vratiti u gnijezdo. Ti ptići onda malo slabije napreduju, ali uglavnom dostignu ostale ptiće. Oči se otvaraju 7. dan i ona pamte boju koju vide na roditelju, npr. ako su oba roditelja tamna, od svijetlog roditelja neće primiti hranu.

Ukoliko je sve ovo bilo u redu, uputiti ću Vas na istu adresu koju je spomenula kolegica, u Ptičju ambulantu na Veterinarskom fakultetu, jer bolesti koje se najčešće javljaju u kanarinaca su sljedeće: salmoneloza, ornitoza-psitakoza, listerioza, pseudotuberkuloza, respiratorna mikoplazmoza, aspergiloza, kandidijaza, streptokokoza, stafilokokoza, kolibaciloza, pastereloza, zarazna korica i boginje.

Od virusa, na primjer cirkovirusna infekcija u kanarinca (Serinus canaria) bolest je s visokim pobolom i uginućem u mladunaca kanarinca.

Od parazitarnih bolesti javlja se askaridoza kod koje je uzročnik bjelkasti valjkasti crv ascaridia galli - glista duga 7-12 cm, a parazitira u tankom crijevu. Ptice se zaraze hranom ili vodom u kojoj ima jajašca. U crijevima se razvija glista. Stradaju mlade ptice. Simptomi su: nakostriješeno perje, slab tek, proljev i paraliza nogu. Kod papiga začepe crijeva te one mršave i ugibaju. I kod ove bolesti važna je higijena hrane i vode, pribora i redovno odstranjivanje izmeta.

Trakavičavost se javlja kod kanarinaca, a u razvojnom ciklusu su uključeni posrednici: muhe, gliste, mravi. Kanarinac se zarazi kada pojede muhu sa ličinkom parazita. Simptomi bolesti su: slabi apetit, jako žeđanje, proljev i katkad živčane smetnje, anemija, mršavljenje i opća slabost.

Grinjavost - askaridoza dišnog sustava ptica uzročnik je grinja koje napada golubove, papige, kanarince i druge ptice u krletkama. Grinje parazitiraju na sluznici dišnih puteva - ždrijela, dušnika, bronhija i zračnih vrećica. Ptice mogu više godina nositi grinju, a da ne manifestiraju znakove bolesti. Bolesne ptice imaju nakostriješeno perje, pospane su, prestaju pjevati i imaju smetnje u disanju, povremeno kašlju, a pri tome se iz nosa i kljuna cijedi iscjedak u kojemu su grinje i tako se zaraza širi. Liječenje je teško i praktično je bezuspješno. Važna je higijena i dezinfekcija.

Od antiparazitika se protiv unutarnjih parazita i protiv trakavica koristi niklozamid koji se daje dvokratno u razmaku od 14 dana i prazikvantel, zatim protiv askarida levamisol injekcijski u vodu za piće tijekom 3 do 5 dana i ponoviti za 14 dana te za grinjavost dišnog sustava ivermectin parenteralno dva puta u razmaku 1 do 2 tjedna. Može se dati i peroralno.

Svakako se za potpunu dijagnozu trebate obratiti veterinaru, te slijediti terapiju koju odredi na osnovu potpunog dijagnostičkog postupka.