Povratak

Iscjedak iz kljuna i češanje očiju kanarinaca / Respiratorne bolesti - Mycoplasmom gallisepticum

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button
zdravka_rumiha1


Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb 

P: Veterinarski sam tehničar i uzgajivač malino kanarinaca. Zadnjih nekoliko dana kod svojih ptica primjetio sam problem oko kojeg mi je potrebna strucnija pomoć. Radi se o sledećoj situaciji: u prostoriji gde drzim ptice imam 20 mladih kanarinaca smeštenih u volijeri i 3 starijih mužjaka kojih koristim kao učitelje, smeštenih u kaveze. Higijena je na visokom nivou,  prostorija je osvetljena i preko otvorenog prozora ulazi stalno svjezi zrak ali nema promaje. Ishrana ptica je raznolika, koristim mješavinu sjemena i suhu jajčanu hranu CeDe kao i raznovrsno voće i povrće tako da je potreba svih hranljivih materija zadovoljena. Jednom tjedno ptice dobivaju vitamin Fertivit rastopljen u vodi za pice, imaju sipinu kost i koralni grit tako da je potreba za vitaminima i mineralima isto zadovoljena. Međutim, prije 5-6 dana sam primjetio da se kod pojedinih ptica povremeno javlja bistri iscedak (oskudat ) u kljunu i pri tom ptica obriše kljun o prečki ili perju na krilima. Kljun je svo vrijeme zatvoren, jedino kad se javi oskudat ptica počne  kratko da "žvače" i onda otrese kljun ili obriše. Drugi simptom koji sam primjetio je učestalo češanje očiju (ptica nogom češe regiju oko oka), ali regija oko očiju je sasvim normalna, nema patoloških promjena, opadanog perja ili nekih izraslina.

Retko se čuje zvuk kao kihanje ili kašalj uz  trzanja glave napred - nazad. Svi navedeni simptomi su kratkotrajni i odmah nakon toga ptica nastavi sasvim normalno ponasanje, leti, skakuće, mužjaci pjevaju... Uzimanje hrane i vode ja potpuno normalno, a isto tako i izmet je bez ikakvih promjena boje i kozistencije. Perje je normalne boje i izgleda a oci su sjajne. Napominjem da sam  na mišljenju da nisu u pitanju respiratorni paraziti (grinje) pošto sam ptice prije 10 dana tretirao Ivermektinom  metodom spot-on, odnosno kap na juglanu venu. Posumnjao sam na infekciju mykoplazma, međutim me buni što se oskudat (iscedak) javlja u kljunu i izgleda kako da ptica slini, a ne u nosu kao kod ykoplazmoze. Od antibiotika ovde u Makedoniji mi je dostupni Enroxil 10 % per-oralna otopina, zatim Doxicilin, Gentamicin, Oxitetraciklin... Molim Vas odgovorite mi o čemu se radi i kako da postupim prilikom liječenja, odnosno koji preprat da koristim.
Šaljem Vam veliki pozdrav iz Makedonije i izvinjavam se ako neku riječ ne možete razumjeti. Očekujem Vaš odgovor. Vasko

O: Hvala na ukazanom povjerenju, no naši su odgovori samo informativne prirode. Naime, na ovaj način nije moguće dijagnosticirati promjene koje ste primijetili u Vaših ptica pa na osnovu toga odrediti najpogodniju terapiju, a iz svega i prognozu stanja. Dijagnozu je moguće postaviti jedino na osnovu načinjenog općeg kliničkog pregleda i po potrebi dodatnih pretraga. Tek po nalazima pretraga moguće je odrediti i primjerenu terapiju.
 
Općenito, bolesti organa za disanje u kanarinaca prilično su česte, a uzroci mogu biti doista raznovrsni (bakterije, virusi, mikoplazme, gljivice, prašina, dim, plinovi koji draže, plijesni, promjena temperature zraka-hladnoća, ...).

Ipak, simptomi koje opisujete naveli su me da posumnjam upravo na kroničnu respiratornu bolest uzrokovanu Mycoplasmom gallisepticum, a razlog leži u činjenici što se ona često javlja kod domaće peradi, kanarinaca i papiga te spada u uvjetovane zarazne bolesti. Nastanku bolesti pogoduju prenaseljeni kavezi, loše higijenske ili mikroklimatske prilike (visoka vlažnost, neodgovarajuća temperatura, prašina) te deficitarna ishrana, a može se javiti i sekundarno, kao komplikacija nekih drugih bolesti. Bolest se širi aerogeno (putem zraka) ili putem kontaminirane hrane, vode ili jaja. Iako ste spomenuli idealne uvjete smještaja, moguć uzrok je bilo kakva stresna situacija, prenapučenost i sl. Također, moram spomenuti kako je ponekad samo na osnovu gledanja ptica teško procijeniti je li je proces zahvatio nosnice ili usnu šupljinu. Ukoliko ste u mogućnosti, uzmite bar jednu oboljelu životinju u ruku, lagano joj otvorite kljun i pogledajte ima li kakvih neuobičajenim promjena poput crvenila, čireva, ranica i sl., što bi moglo izazvati pojačanu sekreciju sline. Ukoliko bi bila upalom zahvaćena npr. i voljka prije svega bi primijetili i promjene u uzimanju hrane različitog intenziteta, te posljedično i mršavljenje.

Što se tiče spomenute kronične respiratorne bolesti, ona se kllinički manifestira i depresijom, inapetencom, a zatim se javljaju dišni simptomi. U početku bolesti javlja se serozni iscjedak iz nosa, koji napredovanjem bolesti prelazi u sluzavo-gnojni. Prisutnost iscjetka otežava disanje kroz nos (često se čuje šmrcanje), što prisiljava pticu da diše kroz otvoreni kljun. Da bi si olakšale disanje, ptice tresu glavom ili kišu, nastojeći se osloboditi iscjetka. Nerijetko se uz nosni iscjedak javlja i iscjedak iz očiju (koji tek sa vremenom od minimalno 7-10 dana dovodi i do ispadanja perja oko oka a izaziva iritaciju koju si ptica pokušava olakšati češanjem), a iz usne šupljine se katkad osjeća zadah. U vrlo teškim i uznapredovalim fazama bolesti, promjene zahvaćaju i zračne vrećice, što ili otežava letenje (vrlo se brzo umaraju) ili ga u potpunosti onemogućava, što može dovesti do atrofije muskulature. Bolest je dugotrajna i iscrpljujuća. Dijagnoza se postavlja uzimanjem iscrpne anamneze, kliničkim pregledom, a prema potrebi se uzima materijal za bakteriološku pretragu.

Bolest se liječi odgovarajućim antibioticima (ukoliko se u istom kavezu drži više ptica, potrebno je profilaktički liječiti i one ptice koje ne pokazuju kliničke znakove), međutim, od liječenja je bitnija profilaksa (ukloniti sve pogodovne faktore koji bi mogli narušiti imunitet, poboljšati uvjete ishrane i držanja, a prehranu obogatiti vitaminima i mineralima svakodnevno). Iz tog razloga imperativ je da se postavi točna dijagnoza i terapija ciljano prilagodi.

Dodatno se možete posavjetovati i u Ambulanti za ptice kućne ljubimce Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, budući da su kolege specijalisti za bolesti ptica, te bi Vašem uzgoju kanarinaca možda i najbolje mogli pomoći. Prilažem Vam i njihov telefonski broj: 00 385 1 2390 410. Radno vrijeme je ponedeljkom, srijedom i petkom 10-12 sati, utorkom i četvrtkom 16-18 sati, a subotom 9-11 sati.

No, možda je ipak rješenje ovog problema najbolje započeti pregledom u Vama najbližoj veterinarskoj ambulanti.

POSTAVITE PITANJE NAŠIM VETERINARIMA

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.hr