P: Imam malog aleksandra već 2 i pol mjeseca. Trenutno je stara 10 i pol mjeseci. Dnevno nekoliko sati leti van kaveza i jako se lijepo pripitomila. Nikoga se od ukućana više ne boji. Osim svoje hrane dnevno jede voće. Probala sam joj dati i povrće, ali nije baš bila oduševljena. Od povrća jela je jedino rajčicu. Od voća je za sada jela jabuke, banane, kivi, kruške i grožđe. Svakodnevo ima uz to i svoje sjemenke. Zanima me da li je to ispravna ishrana i kako ju još bolje mogu poboljšati? Još ju nisam kupala. Stavila sam joj posudu s vodom kada je bila van kaveza, ali ne želi joj se približiti. Kako to mogu riješiti? U kavezu ima sipinu kost od samog početka, ali sam primjetila da ju ne koristi. Što mogu učiniti da joj kljun i nokti ne prerastu? Molim Vas za odgovor i unaprijed se zahvaljujem.

Lijep pozdrav, Ivana i Polly

O: Mali aleksandar je porijeklom iz  Azije i  Afrike, žive u područjima velikih šuma i savana te se drže u manjim grupama. Prosječno žive 20-40 godina.

Osnovne boje  ove papige su zelena i tirkizna. Perje koje karakterizira odraslog mužjaka počinje rasti s 18 mjeseci starosti, a rast završava sa 32 mjeseci starosti. Odrasli mužjaci imaju tamnoružičasti prsten oko vrata. Područje ispod kljuna je u odraslog mužjaka crne boje, no slojevito se prelijevaju crna, tirkizna i ružičasta te se stanjuje do ispod uški. Ružičasti prsten se nastavlja do potiljka. Potiljak mužjaka tirkizno je isprano plave boje iznad svijetlozelenog glavnog perja potiljka. Mladim mužjacima i ženkama nedostaju oznake na bradi. Odraslu ženku krasi blijedo zelenkasta ogrlica koju je teško razlikovati od okoline. Rep je dugačak i tanak sa središnjim plavim repnim perom. Vanjska repna pera su zelene boje prelivena plavom bojom. Rep mladih i rep ženki je nešto kraći od repa mužjaka. Znači, ženka se razlikuje od mužjaka po tome što nema crnu oznaku na bradi, te nema ružičastu ogrlicu, a mladunce bi se eventualno moglo razlikovati po duljini repa, te crnoj oznaci ispod kljuna.

Papige su tropske i suptropske ptice pa je prirodno da u jelovniku imaju veliki izbor voća. Voće treba činiti 10% dnevne prehrane, a ograničenja u dnevnom konzumiranju nema. Jabuke, kruške im se daju u kljun, a rado ih  i drže nogom. Svi agrumi poput mandarina, narančii i  limuna prepuni su vitamina i kiselina iznimno su dobri za organizam papiga. Treba ih davati što češće u velikim količinama. Potrebno ih je prepoloviti ili ponuditi kao krišku, tako da je sok odmah dostupan i dati u zasebnu zdjelicu. Grožđe i smokve treba raspoloviti i staviti u zdjelicu ili objesiti za krletku. Mekano voće, marelice, breskve, banane, jagode, maline, borovnice potrebno je staviti u zdjelicu a može se dati i mješano. Trešnje, višnje i drugo koštunjavo voće potrebmo je dati bez koštice jer će pokušati otvoriti košticu koja je izrazito tvrda pa može doći do loma kljuna. Također, može konzumirati ananas, kivi, mago i papaju, odnosno sve voće koje ima na jelovniku i Vaša obitelj, uvijek svježe i dobro oprano. Izbjegavajte davati šljive i nektarine koje bi mogle uzrokovati probavne smetnje.
 
Povrće treba davati sirovo, oprano i neograničeno. Mrkva i lišće mrkve bogat su izvor vitamina i minerala. Peršin, celer (list i korijen) potrebno je davati bar jednom tjedno. Izvrsna sezonska poslastica su rajčica i paprika. Sve azijske papige poput aleksandrovih papiga su veliki ljubitelji mladog luka, rotkvice, mahuna, korabice, paltidžana i tikvica. Krumpir  i feferoni nisu pogodni i zabranjeni su u prehrani papiga. Zelenje koje je pogodno u prehrani je radič (list maslačka), matovilac, špinat, karfiol, proljetni list bazge, listovi tužne vrbe te mladi listovi i pupovi jabuke i kruške. Zelenu salatu izbjegavajte.
 
Prilikom davanja zelenja treba pripaziti stvara li se vodenasta stolica ili proljev. Vidljiva je poput prozirne vode ili kao kašasta stolica zelenobijele boje. Tada je potrebno ukinuti zelenje nekoliko dana.
 
Vaša papigica možda više voli tuširanje od klasičnog kupanja. Tuširanje znači da pomoću male boce za špricanje pokušavamo oponašati kišu. Špricalicu napunite toplom vodom jer sitne kapi koje padaju vrlo brzo postaju hladne. Što se same tehnike tiče, idealno je staviti pticu na kavez ili na njeno igralište te početi špricati pod kutom odozdo prema gore (izaberite najfiniji mogući mlaz kapljica, poput vodene prašine). Na taj način će kišica padati na pticu odozgo, a boca će biti niže od ptice i neće je dodatno plašiti. Mnoge ptice se u početku jako boje zvuka špricanja i same boce. Ponekad je potrebno pticu 'prisiliti' (navesti) na tuširanje.
 
Vrlo često kod papiga koje ne žele koristiti sipinu kost pomogne da sipinu kost usitnite i stavite u zdjelicu s hranom, na taj način će je papiga "slučajno "uzeti i tako se navikne se na nju.

Različite igračke pomažu da ne prerastu kljun i nokti.

O korekciji kljuna pisala je detaljno kolegica Zdravka Rumiha, dr. vet. med., ovdje.

Ukoliko noktiće ptice moramo podrezati, to činimo škarama ili kliještima za tu namjenu (možete ih nabaviti u Pet centru). Oko 2 mm nokta uvijek možemo odtkloniti bez straha da će doći do krvarenja. Prst ptičice prethodno okrenimo prema izvoru svjetlosti kako bi procijenili do kuda ide krvna žilica. Previše odrezano dovodi do krvarenja koje se zaustavlja pritiskom prsta blazinicom ili gazom ili premaže jodnom tinkturom.

Savjetujem Vam da potražite pomoć veterinara, primjerice na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Ambulanti za ukrasne ptice, tel. 01/2390-410. Radno vrijeme ambulante je pon., sri. i pet. 9-11 h i uto. i čet. 16-18 h.