P: Radi se o braonuhoj konuri, udarila u prozor i pala. Teško diše, čuje se hroptanje i miče repom desno-lijevo prilikom udisaja, a i nogice jedva pomjera. Za sada samo spava. Mislim da su nervi. Šta preporučujete kao pomoć pošto sam iz Sarajeva, ovdje nema veta koji se razumije u ptice. Hvala, Alen

O: Posljedica traume i udarca za papige može predstavljati ozbiljnu poremetnju zdravlja. Slabost, otežano disanje, krvarenje, ozljede, kolaps, napadi ili drugi znakovi središnjeg živčanog sustava su osobito opasne situacije i potrebno je hitno potražiti pomoć veterinara.

Općenito, poremećaji živčanog sustava najčešće su uzrokovani oštećenjima kralješničke moždine, unutarnjeg uha ili mozga, a rezultiraju nemogućnošću mozga da primi informaciju o položaju udova, tijela ili same glave u prostoru ili nemogućnošću mozga da koordinira pokrete. Oštećenja navedenih dijelova živčanog sustava mogu nastati uslijed infekcije, traume ili pritiska a obično se uočavaju i drugi neurološki simptomi poput držanja glave na jednoj strani, kretanja u krug, abnormalnih mentalnih aktivnosti ili napada.

Liječenje se, ovisno o uzroku, provodi hospitalizacijom za nadoknadu tekućine kod teških, kritičnih slučajeva ili dehidracije, antibiotskim ili antigljivičnim lijekovima direktno u usta ili vodu za piće, vitaminsko-mineralnom potpornom terapijom.

Naravno, kod svake traume najbolje je odmah potražiti pomoć u veterinarskoj ambulanti. Naime, iako se čini da se malo može učiniti sa tako malom životinjicom, no postoje neke osnovne smjernice što činiti kao prvu pomoć i stabilizaciju zdravstvenog stanja. Onim papigicama koje pokazuju neki vid otežanog disanja može se pomoći smještanjem u inkubator s kisikom. Ako ujedno ne pokazuje neke od znakova pregrijavanja organizma (hvatanje zraka i raširena krila) ili traume glave, inkubator se mora zagrijati. Nakon što se stanje stabilizira, mogu se injekciono aplicirati antibiotici te subkutano tekućine elektrolita i vode, kako bi se pomoglo normalizaciji metabolizma. Potonje se može provesti prvenstveno o hitnosti stanja. Naime, hipovolemički šok sa smanjenom mogućnošću disanja je prioritet u odnosu na smještanje u inkubator, dok npr. kod septičkog šoka najprije treba stabilizirati stanje.

S obzirom na to da ste naveli da nemate mogućnosti odvesti pticu na pregled u ambulantu, pokušajte osnovnim općim mjerama: papigicu držite u toploj, mirnoj i tihoj okolini, uklonite prečkice i ljuljačke iz krletke, stavite plitke posudice za vodu koje može lako dohvatiti a hranu posipajte u blizini ptice. Neurološke probleme u ptica mogu dovesti i otrovi koji se upotrebljavaju u kućanstvu (osvježivači zraka, dezinfekcijska sredstva za kupaonicu, dezodoransi, i sl.), zatim dim cigarete, pa je svakako smjestite van dosega navedenih tvari.

Svakako bi bilo uputno organizam jačati vitaminskom potporom, pa pokušajte nabaviti vitaminski dodatak za ptice bogat kompleksom B vitamina (imaju snažan neurotropni učinak) u kapima kako bi pripravak mogli davati i brizgalicom direktno u usta, osim samo u vodi.