Hermelin

Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr.vet.med.,
Pet centar Drvinje 1, Zagreb

Sjeverne populacije su veće od južnih. Krzno je relativno kratko i dobre kvalitete. Ljeti je smeđe ili crvenkaste boje, trbuh i vrat bijele boje. Zimi sav postane bijele boje osim vrha repa koji ostaje crn. U toplijim krajevima krzno postane samo djelomično bijelo. Ima dobro razvijena osjetila vida, sluha i njuha.

Obično nastanjuju gustiše i šumarke, kao i otvorena područja uz šumarke. U južnim predjelima nastanjuju stepska područja. Žive u brlogu ili jazbini. Ponekada preuzmu rupe glodavaca. Znaju se smjestiti i u šupljim deblima ili rupama u kamenju. Brlog oblažu suhim biljem ili dlakom i perjem plijena. Oko brloga imaju zalihe hrane.

Kod nas nastanjuju područje cijele Hrvatske. Obitavaju u poljima i gustišima. Hermelin je naša autohtona životinja. Zakonom o lovu je trajno zaštićen od lova i nije divljač.

Hermelin je aktivan pretežito danju. Te su životinje vrlo živahne i izuzetno spretne. Mogu loviti i pod zemljom. Snijeg im ne predstavlja nikakav problem, a izvrsni su plivači i penjači. Mužjaci zauzimaju znatno veće teritorije od ženki. Žive usamljeničkim životom, a izvan sezone parenja mužjaci i ženke predstavljaju konkurente. Zauzimaju 10 - 20 hektara teritorija. Teritorij označavaju mirisom.

Hermelin lovi miševe, štakore, voluharice, ptice, zečeve i leminge. Hrani se i ptičjim jajima, žabama, ribama, pa i kukcima. Ponekad može usmrtiti i srnu. Tijekom lova temeljito pretražuje teren, zaviri u svaku rupu i pregleda svaki gustiš. Plijen savlada ugrizom u vrat ili mu smrska lubanju. Ponekada lovi i noću. Rijetko napada domaće životinje.

Prema Zakonu o zaštiti prirode iz 2005. godine, a temeljem odredbi Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine 7/06), u Hrvatskoj je zerdav ili hermelin (Mustela erminea) zaštićena životinjska vrsta.

Prema pravilniku zabranjeno je bez opravdanog razloga uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje divljih životinja, smanjivanje brojnosti populacije divlje svojte (ubijanje, uklanjanje i sl.), uništavanje ili oštećivanje njezinog staništa ili mijenjanje njezinih životnih uvjeta u mjeri u kojoj bi svojta postala ugrožena. Opravdani razlog utvrđuje Ministarstvo. Zabranjeno je istrebljivanje zavičajne divlje svojte.

Strogo zaštićene životinje zabranjeno je: namjerno hvatati, držati i/ili ubijati, prikrivati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđivati ili na bilo koji način pribavljati i preparirati.

Pojedini primjerci strogo zaštićenih divljih životinjskih svojti mogu se držati u zatočeništvu, uzgajati, prodavati i kupovati na temelju dopuštenja Ministarstva, uz određene uvjete.

Nedozvoljene su, i smatraju se štetnim i druge radnje (ozljeđivanje, rastjerivanje, proganjanje, hvatanje i držanje) kao i uništavanje, odnosno oštećivanje njihovih razvojnih oblika (jaja, ličinki, mladunčadi) i njihovih gnijezda, legla ili staništa. Zakon predviđa kaznu i za onemogućavanje životinji daljnjeg samostalnog opstanka u prirodi, a sve s ciljem dobrobiti ove i drugih životinjskih vrsta.