Akvaterarij za crvenouhu kornjaču

Odgovara:
Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med.,
Pet centar Drvinje 1, Zagreb

Također me zanima ideja koju sam pronašao na mnogim stranicama, a to je podloga u terariju-pjesak/šljunak, kako promijeniti vodu s takvom podlogom? Molim vas da mi na još nešto odgovorite. Pročitao sam da mužjaci imaju duže nokte od ženki i tanji rep... Možete li mi precizno reći koliko bi ti nokti trebali biti dugi? Unaprijed hvala na odgovoru, Mislav

O: Adekvatan smještaj za crvenouhu kornjaču bi bio stakleni akvaterarij minimalne zapremnine 120-150 litara. Na žalost, plastičnih terarija te veličine nemamo u ponudi. Akvaterarij treba biti dovoljno velik, kako bi kornjača mogla nesmetano plivati, jer u suprotnome, ako je premalo prostora i dovoljno ne pliva, dolazi do atrofije muskulature. Mali plastični terariji nisu adekvatni smještaj za kornjače i treba ih svakako izbjegavati. 

U stakleni terarij potrebno je smjestiti grijač, s obzirom na litražu akavarija, kako bi postigli temperaturu od minimalno 25-26°C, da bi kornjača imala što sličnije uvjete kao i u prirodi. Adekvatna temperatura je vrlo važna, kako bi se normalno odvijali svi metabolički, imunološki i drugi fiziološki procesi. Niže temperature dovode do usporavanja metabolizma i zdrastvenih problema, koji se najčešće manifestiraju gubitkom apetita, upalom očiju, i dišnih prohoda, od kojih je najčešće upala pluća, a i gastroenterološkim tegobama.

U plastičnim terarijima je gotovo nemoguće održavati idealnu temperaturu, jer upravo zbog materijala često dolazi do pregrijavanja vode, naročito u ovim ljetnim mjesecima. Maksimalna temperatura vode je 30-31°C, a preporučuje se za vrijeme liječenja, kako bi potaknuli metabolizam, odnosno što bolji imunološki odgovor organizma.

Osim grijača, nužno je UV osvjetljenje s UVA i UVB spektrom, kako bi se omogućila sinteza D₃ vitamina u organizmu, koji je odgovoran za metabolizam i transport kalcija do koštanih struktura (kosti i oklop). Manjak kalcija dovodi do problema s oklopom, koji se najčešće manifestira kao mekani oklop, te zaostatkom u rastu. Ovo patološko stanje iziskuje hitnu veterinarsku intervenciju. Manjak kalcija u hrani, usprkos postojanju UV osvjetljenja, će također dovesti do istog problema. Dakle, prehrana je također bitan faktor uz sve prije navedeno, kako bi izbjegli navedeni problem. Tvornička hrana sama po sebi nije dovoljna za zadovoljenje svih nutritivnih potreba kornjače. Stoga je potrebno prehranu obogatiti pilećim, purećim mesom bez masnoća, pilećim, telećim srcima, jetricama, telećim i junećim mesom, a možete dodavati i mrkvu i salatu, te ribu. Meso neka bude sirovo, a ribu možete ponuditi i živu (akvarijske ribice), što će pobuditi kornjačin lovački instinkt. Što su kornjače starije, prednost će više davati vegetarijanskoj prehrani, negdje iza 7. godine života, kada ujedno i postižu svoju konačnu dužinu oklopa od 25-30 cm (ženke su veće). Nakon sedme godine života još uvijek rastu, ali toliko sporo, da je to godišnje u milimetrima. Preporučljivo je dodavati i multivitaminske preparate barem jednom na tjedan.

Kornjače su poznate kao veliki onečiščivaći vode. Voda se onečišćuje izmetom i ostacima hrane. Bitno je da je voda čista, što je jedino moguće uz adekvatan filter. Uz takvu filtaciju neće biti potrebno često mijenjati vodu, osobito kada se radi o velikom terariju. Voda treba uvijek odstajati 24 sata prije ulijevanja u terarij, a preporučljiva su i sredstva koja vežu klor i teške metale, kao što su Dajana Start za pripremu vode i sl. Protočni filteri su najkvalitetniji i voda je dugo čista i bistra. Pri kupnji filtera preporučujem savjetovanje s prodajnim osobljem. Kod ovakvih filtera rijeđe se mijenja voda. Kada se vrši kompletno čišćenje akvarija, voda se najčešće ispušta pomoću plastičnog ili gumenog crijeva. Na kraju odstranite šljunak ili kamenčiće, koji uvijek moraju biti veći od kornjačinih usta, kako ga ne bi mogla progutati (gutanje kamenčića izaziva začep crijeva, odnosno nemogućnost prolaza hrane, a posljedično i smrt). Naravno, kamenje i šljunak ne smiju biti niti preveliki, kako se kornjača ne bi ozlijedila pri kopanju (u prirodi vole kopati i zakopavati se).

Kornjače su spolno zrele s 4 - 5 godina starosti, a kod nekih vrsta i kasnije. Da bi kornjača spolno sazrela, bitni su i adekvatni uvjeti držanja. Ako uvijeti ne zadovoljavaju, izostati će znakovi spolne zrelosti. Ženke su veće od mužjaka, imaju kraće pandže na prednjim nogama, te kraći i tanji rep. Mužjaci su manji, imaju duže nokte na prednjim nogama, duži i deblji rep, te udubljen palstron.

Na ovom linku možete i pogledati navedeno
http://kornjace.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=35&Itemid=29