Bolesti očiju u kornjača

Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

Jučer sam primijetila da ponekad trza glavom i, najvažnije, nije jela od kad se to dešava, ali pije vodu i to mnogo više nego ranije. Molim Vas pomozite jer nemam kome da se obratim za stručnu pomoć. Znam da se čančare ne drže u stanu ali ja sam mislila da ona prezimi i da je na proljeće vratim u prirodu.
Hvala, Jelena iz Crne Gore

O: U Hrvatskoj je čančara zaštićena vrsta, te za svaki kontakt, držanje ili slično treba imati dozvolu nadležnoga Ministarstva. Zaštita je određena Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia), Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, temeljem članka 13. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 30/94 i 72/94). Prema ovom zakonu pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka. Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i ubijanje, te oštećivanje njihovih gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njihovo prepariranje.

Bolesti očiju u kornjača manifestiraju se otečenim kapcima, žmirkanjem ili potpunom nemogućnošću otvaranja očiju, gnojnim iscjetkom i svrbežom, a nastaju kao posljedica upalnih promjena izazvanim infekcijama.

Bolesti očiju najčešće su uzrokovane manjkom vitamina A u prehrani, lošom kvalitetom vode, te bakterijskim, gljivičnim, virusnim infekcijama, alergijskim reakcijama, kao i mehaničkim oštećenjima uzrokovanim stranim tijelima, a mogu se javiti i sekundarno uslijed nekih drugih organskih oboljenja (upala pluća, stomatitis itd.) te dehidracije. Upala očiju ponekad se može nadovezati i na upalu pluća. Kornjače koje imaju problema s očima pretežno borave na kopnenom djelu terarija, sunčajući se, imaju smanjen apetit, a ponekad potpuno prestanu jesti.

Uvjeti držanja najodgovorniji su za pojavu oboljenja u kornjača.

Manjak vitamina A, kao uzrok oboljenja oka, posljedica je neadekvatne i manjkave prehrane. Avitaminoza vitamina A najčešće se manifestira kao blepharedem i blepharitis. Liječenje se provodi vitaminskim preparatima vitamina A, oralno ili injekciono, ovisno o težini stanja.

Oči nemojte nikako ispirati kamilicom, jer kamilica omekšava rožnicu te na taj način predstavlja idealan medij za razvoj mikroorganizama. Što prije potražite pomoć veterinara koji poznaje fiziologiju i patologiju kornjača, kako bi se postavila dijagnoza i započelo s terapijom što prije. Ukoliko je upala očiju posljedica respiratornih infekcija, liječenje se provodi injekcionom aplikacijom antibiotika kroz najmanje 5 dana, a ako se radi o lokaliziranoj infekciji oka, terapija se provodi antibiotskim mastima i kapima lokalno. Prije primjene lijeka oči je potrebno isprati fiziološkom otopinom. Bitno je da kornjačica nakon aplikacije masti ili kapi boravi barem 15 minuta izvan terarija, kako se lijek ne bi isprao u vodi.

Bitno je da se ne koriste, ukoliko nisu nužni, preparati koji sadrže kortikosteroide (kao što su to Dexamethason-neomycin kapi) jer često dovode do oštećenja rožnice, a posljedicno i vida.

Kako večina bolesti ovisi o uvjetima koji kornjaču okružuju, obratite pozornost na sljedeće: držanjem kornjača u zatvorenom prostoru dolazi do znatno većeg postotka vlažnosti zraka nego što je to u prirodi a ovo dovodi do respiratornih problema. Potrebno je pričvrstiti žarulju od 60W (posebna za gmazove) na oko 20-tak centimetara iznad razine šljunka u ograđenom dijelu terarija. Ona se uključuje u jutarnjim satima, kako bi se kornjača mogla osunčati a zatim i hraniti. Osim ove, treba osigurati i izvor UV zraka (najbolje s UVA i UVB spektrom). Treba voditi računa o ciklusima dan / noć, pa bi kornjače trebale imati svjetlo oko 12 sati dnevno. Također, u ljetnim mjesecima se kornjača može izložiti direktno sučevim zrakama, nikako se ne preporuča smještanje kraj prozora za sunčanih dana jer UV zrake ne prolaze staklo. Ovim kornjačama treba omogučiti da si same reguliraju temperaturu. Ovo se može učiniti na način da se stvori temperaturna razlika u terariju od 33°C na toplom dijelu pa do 18° na hladnijem dijelu terarija. Na taj način životinja sama bira položaj u terariju na kojem dosiže željenu temperaturu. Pokušajte pratiti njihov prirodni ritam: u jutarnjim satima napuštaju zaklon koji je obično rupa zaštićena žbunjem kako bi se osunčale i zagrijale tijelo. Zatim kreću u potragu za hranom. Osjetom mirisa procjenuju koja je biljka pogodna za hranu. Oko podneva, sunce postaje prevruće za kornjače tako da se tada povlaće u skrovišta. Imaju vrlo dobar osjet za prostor što im i omogućava da se vrate na svoje mjesto. U kasno poslijepodne ponovno napuštaju skrovišta u potrazi za hranom.

U zatočeništvu obično se hrane djetelinom, maslačkom, salatama, ali i listovima, cvjetovima i mahunama svih leguminoza. Kao dodatak listovima i cvjetovima dobro ih je hraniti i malom količinom voća i dodacima prehrani (vitaminsko-mineralni).

No produžen period inaktivnosti i sklonost držanju očiju zatvorenima, osim što može upućivati na zdravstveni problem, znak je i da hiberniraju (u prirodi je to normalno ponašanje kroz zimske mjesece ili tijekom duljeg razdoblja suhog vremena u ljeti). U prirodi se ukopavaju u zemlju, najčešće. Tijekom tog razdoblja znatno pada broj otkucaja srca i udisaja. Ako se drže u zatvorenom, treba im osigurati mirnu prostoriju, smjestiti ih u kutiju i postaviti duboki sloj suhog lišća. Temperatura bi trebala iznositi oko 5°C. Za vrijeme hibernacije najbitnije je da temperatura ne padne ispod 0°C. Odrasle jedinke tako u prirodi mogu prespavati i 4-5 mjeseci.

Nadam se da sam Vam pomogla i da će se Vaša kornjača što prije oporaviti.