Crvenouhe kornjačice

Crvenouhe kornjačice - osnove

Ispis

Odgovara:
Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med.,
Pet centar Drvinje 1, Zagreb

P: Kupili smo u vašem centru u Rijeci u 4. mjesecu malu vodenu kornjaču koja je narasla troduplo veća. Molimo vas da nas uputite u pravilnu prehranu i je li joj potrebno umjetno svijetlo po danu i da li ona može hibernirati. Pozdrav, Stjepan

O: Crvenouhe kornjačice su mesojedi. Prehrana mora biti raznolika, kako bi se zadovoljile sve nutritivne potrebe njihovog organizma. Osim gotove kupovne hrane, koja na tržište dolazi u obliku sušenih račića, te kao briketirana hrana, prehrana mora sadržavati svježe pileće meso, govedinu, goveđa jetrica i srce, ribu, a možete dodati voće i povrće.

Mlade kornjače se hrane jedanput dnevno, a starije svaki drugi dan. Meso mora biti svježe, nemasno, a daje se najviše tri puta na tjedan. Riba također mora biti svježa, a u obzir dolazi sva slatkovodna riba. Preporučuju se žive ribice, koje će kornjača sama loviti u terariju. Na taj način budimo prirodni lovački instinkt.

Od povrća možete davati zelenu salatu, radić, listove maslačka, osim špinata koji sadrži velike količine oksalata. Povremeno možete davati i komadiće voća. Kornjače jako vole živu hranu, a osobito skakavce, muhe i dr. kukce. Kada dajete takvu hranu, obratite pozornost da površine s kojih ste ih nabavili nisu tretirane pesticidima.

Kao dodatak prehrani možete koristiti vitaminske pripravke, a osobito je važan vitamin D za pravilnu funkciju oklopa i kostura. Vitamine možete nabaviti u obliku kapljica, koje se stavljaju u vodu ili direktno na hranu. Možete davati i blokove koji sadrže kalcij i vitamine B kompleksa. Kao izvor kalcija možete koristiti i sipinu kost.

Svakao je potrebno svjetlo sa UV spektrom zračenja, kako bi se omogućila nesmetana sinteza vitamina D3 u organizmu, koji omogućuje resorpciju i transport kalcija do oklopa i kostiju. Nedostatak ovog osvijetljena, ubrzo dodvodi do avitaminoze, te ozbiljnih problema s oklopom, koji nerijetko mogu dovesti i do uginuća životinje.

Zimski san ili hibernacija je prirodni mehanizam kojim se hladnokrvne životinje štite od hladnoće. Hibernacija može trajati različito dugo ovisno o vrsti kornjače. Vodene kornjače u prirodi hiberniraju u mulju jezera i bara, smanjujući metabolizam na minimum, a time i potrebu za kisikom. Da bi kornjače za to vrijeme preživjele vrlo je bitno da se voda ne zamrzne.

Crvenouhe kornjače u prirodi redovito hiberniraju, a da bi do toga došlo u akvariju ili terariju trebalo bi osigurati uvjete što sličnije onima u prirodi. Umjetna hibernacija nije preporučljiva, a osobito za mlade i slabe kornjače. U prirodi dolazi do postepenog snižavanja temperature i smanjenja zaliha hrane, te dolazi do smanjenja metabolizma, a popratna pojava tomu je hibernacija. Da bi se desila umjetna hibernacija, kornjači bi trebalo uskratiti hranu nekoliko tjedana prije, jer u protivnom zaostala hrana fermentira, zbog čega dolazi do upalnih promjena na probavnim organima i smrti životinje. Sa snižavanjem temperature pada i imunološki status, pa su u toj fazi kornjače osjetljivije na pojavu bolesti. Zbog svega navedenoga proizlazi zaključak da je crvenouhe kornjače u zatočeništvu bolje držati na konstantnoj temperturi tokom cijele godine.