Daždevnjaci
3.Nov.06. Objavio MR. LJILJANA VRHOVAC-UZUR, DR.VET.MED.
Odgovara:
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med.,
Pet centar Drvinje 1, Zagreb
|
P: Nabavila sam ličinke daždevnjaka ovo ljeto koje su se sad presvukle, pa me zanima držanje i njega istih. Kada ulaze u hibernaciju i koje im uvjete tad moram osigurati. Za sada ih hranim glistama. Da li smiju još nešto ili? Bilo kakav savjet je dobro došao. O: Daždevnjaci pripadaju redu repaša (Caudata), razred vodozemaca (Amphibia). Tijelo im je vitko s dugim repom. Neki provode čitav život u vodi, a drugi na kopnu. |
Razvojni ciklus daždevnjaka se sastoji od tri stadija: jaja, ličinke i odraslog oblika. Iz jaja se razvija ličinka koja ima vanjske škrge i hrani se sitnim životinjama (zooplankton, beskralježnjaci).
Ličinke daždevnjaka su mesojedi, imaju dugo i vitko tijelo s jakim repom nalik peraji. Daždevnjaci imaju malu glavu i oči jer se služe mirisom kao glavnim osjetilom prilikom traženja hrane i međusobnog druženja. Pretežno dišu kožom, te dijelom preko pluća koja su jako malena ili ih uopće nemaju.
Odrasli daždevnjaci su također mesojedi i hrane se živim plijenom. Pronalaze ga koristeći se kombinacijom mirisa i vida. S obzirom na to da su slabo pokretni, nemaju velikih energetskih potreba pa ne trebaju jesti prečesto. Kada hrane ima u izobilju, nakupljaju zalihe masti koje im omogućuju da prežive sušna ili hladna razdoblja.
Hibernacija počinje padom temperature zraka, krajem listopada ili početkom studenog. Buđenje počinje u ožujku, odnosno u planinskim predjelima tijekom travnja ili početkom svibnja.
Vodozemci su osetljivi na uvjete okoline u kojoj žive jer za razliku od drugih kralježnjaka nemaju zaštitni vanjski sloj (npr. ljuske, koža, dlaka).
To ih čini osetljivijim prema patogenim mikroorganizmima i parazitima. Vrlo su osjetljivi na kemijske agense kao što su pesticidi, jer lako prodiru u njihovo tijelo i brzo se apsorbiraju. Vodozemci su osjetljivi i na ultravioletne zrake, naročito UVB. Ova osetljivost ih prati u svim životnim stadijima, čak su i njihova jaja nezaštićena jer za razliku od reptila nemaju zaštitnu ljusku.
Prema Pravilniku o zaštiti vodozemaca (Amphibia), u Hrvatskoj su šareni daždevnjak (Salamandra salamandra) i crni daždevnjak (Salamandra atra) zaštićene životinjske vrste.
Hvatanje vodozemaca dopušteno je samo u znanstveno-istraživačke svrhe i ne smiju se hvatati u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa. Za hvatanje vodozemaca u znanstveno-istraživačke svrhe mora se prethodno pribaviti dopuštenje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša.
Nedozvoljene su, i smatraju se štetnim i druge radnje (ozljeđivanje, rastjerivanje, proganjanje, hvatanje i držanje) kao i uništavanje, odnosno oštećivanje njihovih razvojnih oblika (jaja, ličinki, mladunčadi) i njihovih gnijezda, legla ili staništa. Zakon predviđa kaznu i za onemogućavanje životinji daljnjeg samostalnog opstanka u prirodi, a sve s ciljem dobrobiti ove i drugih životinjskih vrsta.
Složit ćete se sa mnom, mjesto Vašim ljubimcima je u prirodi i to što prije dok još temperature nisu prenisko pale.
OZNAKE:
