Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr.vet.med.,
Pet centar Drvinje 1, Zagreb

P: Kornjačica mi stalno izlazi iz terarija. Naime, terarij je podosta velik, ali ona uvijek nađe načina da izađe. Jednom je izašla preko noći i cijelo jutro sam ju tražila. Dan -dva ne pokušava, ali onda opet izađe. U zadnjih tjedan dana joj se pojavilo i nekakvo crnilo na oklopu pa Vas molim da mi kažete što mi je činiti? Hvala i pozdrav! Marija

O: Kako niste naveli o kojoj vrsti kornjačice se radi, te u kakvim uvjetima boravi, navest ću Vam podatke o toplovodnim kornjačicama i o mogućim razlozima opisanog stanja.

Najčešći kućni ljubimci u nas su vodene kornjače Trachemys scripta elegans i Trachemys scripta troosi. One su gmazovi koji žive u slatkim, toplim vodama. Dio vremena provode izvan vode, uglavnom se sunčajući. Možda uvjeti u Vašem akvariju ne odgovaraju kornjačici pa ona izlazi van njega: voda joj je prehladna (trebala bi biti oko 25°C), možda nema prikladan kopneni dio kako bi se mogla osušiti i sunčati, a potrebno joj je i osvjetljenje za sintezu D-vitamina. Korisno bi bilo koristiti i sredstvo za dekloriranje akvarijske vode jer klor može iritirati kožu i oči kod kornjača. Osim svega gore navedenoga, nemojte zaboraviti da su vodene kornjače društvene životinje i ne bi bilo loše da joj možda nabavite društvo, ali im morate omogućiti dovoljno veliki i prostrani akvarij. Općenito, puštanje kornjače van akvarija u šetnju se preporučuje, samo morate dobro zagrijati prostoriju i ukloniti kablove i žice, kako se ne bi ozljedila.

Oklop i koža kornjača prilagođeni su pretežno životu u vodi, a duže isušivanje nepovoljno utječe na epidermis i dovodi ga u stanje smanjene otpornosti. Koža je najveći organ na tijelu životinja, a najvažnija je njena zaštitna funkcija. Na koži i sluznicama kornjača nalazi se fiziološka mikroflora koju čine različiti mikroorganizmi. Oklop kornjača sastoji se od unutrašnje koštane čahure i vanjskog rožnatog sloja pod kojim je deblja kožna opna. Ova opna je dobro opskrbljena krvnim žilama i živcima. Leđni dio (carapax) i trbušni (plastron) spojeni su na sredini obostrano čvrstim vezama iste strukture. Oštećenja oklopa mogu zahvaćati samo neke od vanjskih slojeva ili mogu biti dublja. Koliko dugo kornjača može bez posljedica ostati bez vode ovisi o vrsti, starosti i kondiciji pojedine jedinke. Mlađe i manje životinje teže će podnijeti duži boravak izvan vode. Bitan čimbenik je vlažnost i temperatura zraka, odnosno podloge, te opće stanje same životinje. Iz svega navedenog, jasno je da se vrijeme boravka izvan vode ne može odrediti točno u satima, ali u uvjetima uobičajenim za naše stanovanje period od 2 - 3 sata ne bi trebao narušiti zdravlje i najmanjih jedinki. U optimalnim uvjetima, na intaktnoj koži i oklopu, mikroorganizmi ne predstavljaju nikakav problem. Narušavanjem ravnoteže epidermisa otvaraju se ulazna vrata različitim mikroorganizmima koji tada izazivaju oboljenja različitog stupnja.

U kornjača se javljaju slijedeće promjene na koži i oklopu: naslage na oklopu (alge, kamenac i sl.), ljuštenje kože i oklopa koja u kornjača može biti fiziološka pojava, a može ukazivati i na nedostatak nutritivnih elemenata u prehrani, lošu kvalitetu vode, te na infekcije bakterijske i gljivične etiologije na koži ili unutar organizma. Izmjenjivanje kože i oklopa je redovita pojava u kornjača, no razlikuje se od ljuštenja kože kod ostalih reptila. Rubovi pločica na oklopu se počinju izdizati, te naposljetku otpadnu. No sve pločice ne otpadaju istovremeno. Ispod odignutog dijela često se nakuplja zrak. Ovakva pojava je vidljiva kada je kornjača u vodi, kada se oklop presijava u bakrenu ili bijelu boju. Ne preporuča se kožu koja se ljušti ili oklop na silu skidati. U tom slučaju često se dešavaju ozljede i defekti tkiva koji predstavljaju idealan medij za razvoj mikroorganizama, a dešava se i da se skine preveliki i preduboki dio, pa koštani i mesni dio direktno komuniciraju s okolinom, što uz krvarenje, često završava i infekcijom. Česte su i kožne infekcije, koje se manifestiraju promjenama na koži u vidu crvenkaste boje (Pseudomonas sp.) ili bjelkasto-sluzavih promjena. Po primarnoj bakterijskoj infekciji često slijedi i sekundarna gljivična infekcija, zbog pada imuniteta ili dugotrajne antibiotske terapije. Gljivične infekcije osim sekundarno, mogu biti i primaran uzrok promjena na koži, koje se sekundarno kompliciraju bakterijama. Ne treba isključiti niti mehaničke ozljede oklopa, koje se manifestiraju pored ostalih i simptomima koje navodite, a također mogu završiti infekcijama.

Dakle, prije svega obratite pozornost na uvjete u terariju, te ako nisu zadovoljavajući, svakako ih prilagodite potrebama kornjače. Prehrana je također vrlo bitna, a mora obavezno sadržavati pileće, teleće meso, pileće jetrice, ribu itd., uz obavezno dodavanje multivitaminskih pripravaka.

Svakako Vam preporučam da svoju kornjaču odvedete veterinaru, kako bi se uvrdio točan uzrok promjena na oklopu kod Vaše ljubimice, te se na vrijeme započelo s terapijom ukoliko ona bude potrebna.