Metabolička bolest kostiju kod zelene iguane

Odgovara:
Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med.,
Pet centar Drvinje 1, Zagreb

Deformiteti (otečenja i sl.) koji nastaju najčešće su lokalizirani na mandibuli, ekstremitetima, kralježnici, a mogu biti simetrični ili asimetrični. Zahvaćeni ekstremiteti najčešće su otečeni, a kretnje su ograničene.

Ovakve promjene je vrlo važno na vrijeme uočiti, kako bi izbjegli dodatne komplikacije, koje se često manifestiraju kao septični artritis ili degenerativa bolest kostiju, te artikularni i periartikularni giht, osificirajuća spondiloza, hipertrofična osteopatija (proliferacija periosta dugih kostiju).

MBDs može biti posljedica manjka nutritivnih elemenata ili renalnog podrijetla. U zelenih iguana najčešće je uzrokovana manjkavom prehranom, te neadekvatnim uvjetima držanja. Sekundarni paratireoidizam jedan je od čestih oblika MBD-a, a najčešće se manifestira i dijagnosticira u gmazova, uzrok mu je manjkava prehrana, a najčešće zahvaća kosti mandibularnog i maksilarnog područja. Najčešći i najvažniji faktor je manjak vitamina D₃ , te neizbalansiran odnos kalcija i fosfora u hrani, kao i neizloženost UV spektru sunčevog zračenja, koji ima i najvažniju ulogu u sintezi D₃ vitamina te resorpciji i transportu kalcija u koštane strukture. UV zračenje reagira s kožom, odnosno pretvara kolesterol u inaktivni vitamin D₃, te vitamin D₃ u hormon dihidroksiholekalciferol (DHCC) kroz kanale koji obuhvaćaju jetru i bubrege. Aktivna forma DHCC-a služi organizmu za apsorpciju kalcija iz intestinalnog trakta.

U prirodi se ovakva patologija gotovo nikada ne javlja, dok je u zatočeništvu česta pojava, zbog nedostatka ili neadekvatne UV rasvjete u terariju.

Sekundarni paratireoidizamje rezultat je prekomjernog lučenja paratireoidnog hormona paratireoidne žlijezde, što je uzrokovano hipokalcemijom. U tom slučaju kalcij se resorbira iz kostiju kako bi organizam nadoknadio deficit, što se manifestira dalje kao "slabost" kostiju. Kod mladih životinja ovo stanje nazivamo rahitis, a kod starijih osteomalacija. Deficit kalcija uzrokuje i parcijalnu depolarizaciju živaca i muskulature, što se klinički očituje paralizom, grčevima, anorexiom, tetanijom, tremorom, hiperrefleksijom, prolapsusom kloake (kalcij regulira i crijevnu peristaltiku) itd.

Osim metaboličkih bolesti vezanoh za skelet, u zelenih iguana pojavljuju se i osteosarkomi, odnosno maligni tumori kostiju, koji su najčešće lokalizirani na stražnjim ekstremitetima, u predjelu skočnog i koljenog zgloba, te prstiju. Ovakva stanja liječe se kiruški, a prognoza ovisi o veličini područja infiltriranog tumorom i eventualnim meta procesima.

Prema Vašem opisu velika je vjerojatnost da se kod Vaše iguane radi o MBD-u, što zahtjeva urgentnu veterinarsku intervenciju. Ovakvo stanje liječi se parenteralnom aplikacijom kalcijevih preparata, no vrlo je bitno odrediti ispravnu dozu s obzirom na vrstu, masu životinje i trenutno stanje. Prevelike doze mogu uzrokovati srčani zastoj. Svakako se javite veterinaru koji poznaje fiziologiju i patologiju gmazova.

Ono što Vam još savjetujem je da svakako obratite pozornost na uvjete u terariju, te ishranu, koji su najčešće uzroci ovakvim stanjima. Dnevna temperatura u terariju trebala bi biti 27-30°C, dok noćna temperatura ne bi trebala biti manja od 21°C. Temperatura na sunčalištu bi trebala biti oko 32°C. Temperatura je vrlo bitna kako bi se nesmetano odvijala probava, te drugi fiziološki i metabolički procesi. Ako je temperatura niža, dolazi do truljenja hrane u probavnom traktu i pada imuniteta, te gušter postaje podložan infekcijama.

Osim temperature, vrlo je važna i vlaga koja bi se trebala kretati u vrijednostima od 70-80 %, a održava se svakodnevnim prskanjem terarija toplom vodom. Vlaga se podiže za vrijeme presvlaćenja. Premalo vlage u terariju dovodi do dehidracije organizma.

Osvjetljenje treba biti UVA i UVB spektrom, kako bi se u organizmu odvijala nesmetana sinteza vitamina D₃, koji je odgovoran za resorpciju i transport kalcija u koštane strukture. Repti Glo lampe nemaju full spektar zraćenja, te je potrebno dodavanje u prehranu vitaminsko-mineralnih dodataka, koji imaju - pored ostaloga - dovoljne količine kalcija i fosfora. Omjer kalcija i fosfora bi trebao biti 2:1. Lampe s UV spektrom trebaju biti oko 30 cm od tijela iguane, zaštićene kako se iguane ne bi opekle, a mijenjaju se svakih 6 mjeseci.

Inaće, vitaminsko-mineralne dodatke prehrani možete prvih mjesec dana dodavati svakodnevno, dok se stanje ne popravi, i to: JBL MicroCalcium, JBL TerraVit, Beaphar Reptile Minerals, te Exo Terra Electrolize. Nakon toga dovoljno je dodavanje vitamina i minerala 2-3 puta tjedno.

Iguane su biljojedi. Hrana mora sadržavati oko 90% povrća, dok 10% sačinjava voće. Nikako ne davati hranu animalnog podrijetla, jer animalni proteini vrlo brzo dovode do zatajenja bubrega i jetre.

Od povrća možete davati raštiku, mišancu, lišće bijele repe, lišće i cvijet maslačka, djetelinu, lišće mrkve, peršin, lišće i cvijet hibiskusa, salatu endiviju, metvicu, korijander, grašak, slatki krumpir, gljive, namočeni zeleni grah. Ovo su namirnice dobre nutitivne vrijednosti. Bitno je da je obrok raznolik. Od ostalog povrća, možete davati krastavce, rajčicu, luk, masline, bućice, rotkvice, s time da treba imati na umu da su ovo namirnice slabe nutritivne vrijednosti. U ograničenim količinama treba davati mrkvu, kelj, brokulu, repu, špinat, zbog oksalata i goitrogena koje sadržavaju.

Za sve dodatne informacije možete se obratiti veterinarima u Pet Centru.