P: Imam problem s iguanom, pošto sam iz Crne Gore, ovdje nemam kome da se obratim pa se nadam da ćete mi Vi pomoći. Primjetio sam da ima dvije fleke na leđima, u prilogu Vam šaljem slike u nadi da ćete Vi znati od čega su nastale i kako ih izliječiti. On je sam, u terarijumu nemam više iguana i u zadnje vrijeme sam primjetio da defecira van posude i često se isporka u tome. Što se tiče promjene na koži, primjetio sam da u sredini fleke koža počinje da puca i tu se se stvara sporkica baš od deficiranja, rekao bih. Danas sam ga kupao i dok je deficirao u kadi primjetio sam da nije kao uobičajeno, već kao da nije svario hranu, nadam se da mu mogu nekako pomoći jer nemam adekvatnog veterinara kome bih se mogao obratiti. Unaprijed sam Vam zahvalan na ukazanom strpljenju i volji da nam pomognete! Srdačan pozdrav, Igor

Promjene takvog oblika uvijek počinju prvo sa glave i simetrično se šire po leđima i trupu.

Obojanje žutim nijansama, pogotovo sluznica, događa se kod bolesti jetre.
 
Ektoparaziti poput crvene grinje također mogu zahvatiti kožu iguana, posebice često kod loše održavanih terarija u kojima grinje tada imaju idealne uvijete za razvoj. Promjene su češće na donjim dijelovima trupa i po udovima iguane, te mogu poprimiti razmjer boja sve do crne. Parazite je relativno lako uočiti na površini vode prilikom kupanja gmaza i miču se.
 
Također, mrlje koje se vide mogu biti mjesta na kojima je došlo do infekcije gljivicama ili mogu biti u pitanju opekotine od loše postavljenih "hot spot" lampi bez adekvatne zaštite pod kojima se iguana sunča. Bakterijske infekcije poput vezikularnog dermatitisa također mogu obojiti kožu u tamno smeđe ili crno, no većinom su u pitanju ozbiljna oteknuća u potkožju sa stvaranjem mjehura.
 
U svakom slučaju, preporučljivo je pratiti promjene svaki dan i vidjeti što se sa njima događa, da se povećavaju, smanjuju,...
 
Promjene u pigmentaciji kože mogu biti posljedica loših uvijeta habitata terarija, neadekvatne temperature, smanjene ili povećane vlažnosti, nedovoljne izloženosti UV- svijetlu, loše higijene.
 
Život u skupini za iguane predstavlja iznimno veliki stres, ne treba ih držati zajedno, osobito ne mužjake. Kod držanja u zajedičkom terariju više jedinki mogu se pojaviti navedene promjene zbog stesnih okolišnih čimbenika, agresije od stane druge jedinke.
 
Općenito, iguane trebaju grijani terarij s izvorom svjetlosti. Pogodna temperatura je 24-35 °C, te ispod "hot spot" lampi oko 37°C, vlažnost zraka mora biti od 55-70%, svjetlosni ciklus 12/12, s obaveznim izvorom UV A (320-400 nm) i B (290-320 nm) zraka. UV žarulju treba zamijeniti svakih 6 do 12 mjeseci iako svijetli jer s vremenom slabi emisija potrebnih valnih duljina. Iguane vole boraviti iznad tla, pa je u terarij dobro staviti nekoliko grana, penjalicu i sl. Prostirka može biti od papira, plastike ili komercijalnih peleta za kuniće, ali nije dobro koristiti piljevinu niti mačji pijesak koje bi iguana mogla pojesti i završiti s opstipacijom. Iguane defeciraju u posudu s vodom, pa je terarij lako održavati čistim.
 
Kako bi se preveniralo razvoj nametničkih bolesti kako i bakterijskih, virusnih i gljivičnih oboljenja potrebno je terarij redovito svaki dan održavati čistim od fecesa, ostataka sasušene hrane i prljave vode. Pored svakodnevnog čišćenja potrebno je i održavanje na tjednoj bazi, svih umjetnih dijelova terarija, biljke, grane, podovi... Za dezinfekciju terarija pogodna je varikina (Na-hipoklorit) u omjeru 1:30 ( 1 udio varikine, razrijediti sa 30 udjela vode ) ili otopina klorheksidina dok su fenolni dezinficijensi toksični za reptile.
 
Iguane bi bilo poželjno kupati do tri puta tjedno u posebnom bazenu ili u kadi. Osim kupanja, treba ih izlagati dnevnoj svjetlosti kad god je sunčano i dovoljno toplo.
 
Dobro im je omogućiti da se barem pola sata dnevno kreće po stanu, iako dulji boravak izvan terarija može dovesti do dehidracije.
 
Moj savjet je da kroz nekoliko sljedećih kupanja Vašeg ljubimca, u vodu za kupanje dodate Betadine 10%otopinu za kožu s dijelatnom tvari povidon-jodom. Kao antiseptik za kožu preparat ima široku primjenu u prevenciji razvoja bakterijskih, gljivičnih, virusnih i infekcija posredovanih protozoama i u dezinfekciji površinskih rana i općenito kože. Ova otopina je uobičajeno lako dostupna u svakoj ljekarni bez recepta. Sa razrijeđenom otopinom (voda treba biti lagano žuto- smeđa) možete nekoliko puta tjedno tuširati Vašu iguanu i naj način pospješiti izlječenje ukoliko je bolest posredovana mikroorganizmima.
 
Općenito, iguane su ustvari bića navike i ukoliko se na dnevnoj bazi hrane imati će i stolicu svaki dan. Da bi se hrana probavila u prosjeku je potrebno nekih 36-48h. Naravno, sve to ovisi o temperaturi terarija, potrošnji prilikom kretanja,  o količini i obliku hrane te njenom nutritivnom sastavu. Problem kojeg Vi navodite o neprobavljenoj hrani u izmetu može ukazivati na neki oblik proljeva, odnosno ubrzane i nepotpune probave hranjivih sastojaka. Uzroka zašto je tome tako ima više, od psihološkog stresa nastalog zbog neke  promjene u dnevnoj rutini, promjene u načinu hranjenja ili u samoj hrani. Prečesto davanje hrane s velikim udjelom vode a malo vlakana, ingestijom nekog od patogena koji iritira crijevo, te svakako prisutstvom parazita u crijevima, neadekvatnoj temperaturi za metaboliziranje hrane, i dr.

Parazitarne invazije nisu rijetkost kod iguana a najčešći paraziti sa kojima se vlasnici tih gmazova susreću su oblići iz rodova Strongyloides spp., Ascaris spp, želučani oblić Physaloptera, i dr.  Osim oblića česte su invazije i protozoama, malim jednostaničnim parazitima iz rodova Entamoeba, Hexamita, Giardia te Cryptosporidium. Urati kod infestacija protozoama obično su crvenkasto narančaste boje, a izmet poprilično zaudara.

Kako je gotovo nemoguće da sam vlasnik bez urađene koprološke pretrage izmeta ustvrdi da se doista radi o parazitima, najbolje je liječenje mekane stolice započeti simptomatski odnosno pokušati povećati količinu vlakana u crijevnoj pasaži npr. u nekim literaturama se spominje da se u tu svrhu mogu koristiti mali komadići kruha.

Svakako se preporuča davanje nemasnog jogurta ili Acidophila (u malim količinama)  kako bi se obnovila odnosno podržala probava i udio dobrih bakterija u crijevima.  U nekim primjerima uznapredovalih tegoba sa lošom hranidbom pojavili su se i dermatološki problemi, a svakako se situacija još dodatno komplicirala ukoliko su vlažnost i temperatura u terariju bile neodgovarajuće.

Nije dobro to što izmet prlja rane i ispucalu kožu jer bi moglo doći do sekundarnih bakrerijskih infekcija (posebno su opasne Pseudomonas, Serratia, Salmonella, Proteus, E.coli  i dr. od kojih se neki nalaze u izmetu iguana ), a to onda uvelike komplicira sliku bolesti. Tako da bih svakako preporučila češće kupke, i tretiranje mjesta na kojima se nalaze ozljede sa antiseptičkim otopinama ili sprejevima (Betadine ili ionsko koloidno srebro u spreju).  

Eventualno se nakon antiseptika može aplicirati krema kao što je Silvadene antibiotska krema, sastavom na bazi sulfonamida i srebra koja će stvoriti na raspucalim dijelovima zaštitni sloj i imitirati „novu kožu“ a dozvoliti će prolazak vode do dubljih dijelova kako bi se rana hidrirala i obnovila.

Pratite promjene i opće stanje Vašeg ljubimca, svaka promjena prema odbijanju hrane, letargiji ili širenje mrlja na ostatak tijela, obavezno savjetujem da ne čekate, nego potražite veterinara stručnjaka za gmazove kako situacija ne bi postala opasna po život iguane. Ukoliko se promjene na koži inficiraju i dođe do razvoja abscesa ili nekroza, situaciju ćete vrlo teško, gotovo pa nikako riješiti sami. Iako ste daleko, probajte barem putem telefona kontaktirati sa kolegama na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, Zavod za bolesti peradi s klinikom, kontakt broj je +385 1 23 90 410. Kolegica Maja Lukač, dr.vet.med. ima  iskustva iz područja kliničkog rada sa egzotičnim životinjama, vjerujem da će Vas ona i drugo osoblje  dodatno savjetovati što i kako učiniti sa Vašim ljubimcem kako biste mu pomogli.