Promjene na oklopu kornjače - alge ili truljenje oklopa?

Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

Promjene na oklopu kornjača kakve opisujete obično su posljedica infekcije bakterijske ili gljivične etiologije, no čest je slučaj i nakupljanje algi.

Alge su redoviti stanovnici akvarija ili akvaterarija, imaju i pozitivnu finkciju održavanja kvalitete vode. Postoji velik broj vrsta algi koje se mogu javiti u akvaterarijima. Neke rastu u čistim, zdravim vodama, a neke u ustajalim i mutnim vodama. Općenito rečeno, alge koje su tamno zelene boje i rastu u nakupinama poput krpe ili prekrivača nisu opasne za zdravlje kornjača. Duge, linijske i sluzave alge predstavljaju zdravstveni problem i potrebno je odmah poduzeti mjere za spriječavanje njihovog rasta. Naime, iako same alge ne uzrokuju znatna oštećenja na oklopu, redovito prikrivaju druge probleme bakterijske ili gljivične etiologije. Zatim, neke alge rastu ispod ljusaka koje su djelomično odljuštene, što će dovesti i do nakupljanja vode ispod ljusaka, a to je pogodan medij za razvoj sekundarnih problema sa oklopom.

Takvu pojavu možete ublažiti češćim izmjenama vode ili ugradnjom jačeg filtera. Također je bitno ne držati akvaterarij blizu prozora jer svjetlost potiče njihov rast. Povećajte i količinu vode, ali pazite da kornjača ima dovoljno suhog dijela. Također je bitno da podlogu, tj. kamenje dobro mehanički očistite. U vodu možete staviti neka od sredstava koje će smanjiti, tj. usporiti rast algi, npr: Sera algovec. Kornjaču operite u vodi oko 26°C, posušite i oklop premažite Sera repticleanom.

Ako se oklop kornjače čini sluzavim i skliskim, a nema naznake da se radi o algama, vjerojatno se radi o sloju bakterija. Stvaranju ove pojave pogoduje voda loše kvalitete te nemogućnost sušenja tijela. Također, male ogrebotine i oštećenja potpomažu infekciju bakterijama i/ili gljivicama. Oštećenja mogu nastati kretanjem kornjače po pregruboj površini, padom na ili uz oštar predmet ili ugrizom. Bakterije se obično zadržavaju i razmnožavaju u živom koštanom tkivu ispod keratiniziranog pokrova oklopa pa stoga počinju nagrizati kost, a mogu prodrijeti i u tjelesnu šupljinu, uzrokujući opsežne, čak i pogubne, sistemske infekcije. Stanje se obično komplicira kvalitetom vode. Naime, ovisno o stanju, prljava voda može uzrokovati infekciju ili joj pogodovati.

Držanje vode čistom je neophodno u prevenciji zdravstvenih problema, ali i u liječenju i oporavku nakon bolesti. Dobro je očistiti i dezinficirati akvaterarij.

Ovakve infekcije poznate su i pod nazivom truljenje oklopa ("shell rot").

Razlikuju se dva oblika ove bolesti: suhi i mokri. Mokri oblik može biti posljedicom gljivične ili bakterijske infekcije. Obično je rezultat puknuća, loma, porezotine ili drugog tipa oštećenja na oklopu koje se inficira. Tipični uzrok gljivične infekcije je nemogućnost kornjače da se potpuno osuši. Ova promjena je bijele i/ili žućkaste boje, neugodnog mirisa, a često je prisutna jedna pastozna, sluzava masa sa gnojnim iscjetkom. U početku procesa prisutno je tek nekoliko točaka ili mrlja, a s vremenom se proces širi po cijelom oklopu. Ako se ne liječi, vrlo brzo može prijeći u septikemiju. Najčešći uzrok suhog oblika su kvaliteta vode i ozljede (od okolišne dekoracije - ogrebotine prilikom penjanja, plivanja ili ronjenja u vodi, podloga, opekline i sl.). Najčešće je to, u početku, zamjetnu u vidu bijelih mrlja koje imaju tendenciju širenja, a čine se kao dio oklopa.

Truljenje oklopa često je i posljedica stresa, šoka ili sindroma loše prilagodbe na okolinu pa se tako može javiti i kod samo jedne kornjače, ako ih se drži veći broj.
 
Kao prvu mjeru treba poduzeti čišćenje oklopa nježno mekanom četkicom za zube. Često se redovitim Čišćenjem oklopa kroz nekoliko tjedana (uz poboljšanje uvjeta i kvalitete vode u akvaterariju) problem rješava, no ako se proces zanemari, dolazi do ulaska bakterija u oštećene i oslabljene dijelove oklopa, te dubljih infekcija oklopa. Svakako obratite i pozornost na uvjete života (temperatura, kvaliteta vode,..) u akvaterariju te ispravite one parametre koji odudaraju od normale.

Na kraju Vam savjetujem da svakako posjetite veterinara koji će, na temelju kliničkog pregleda, najbolje procijeniti o kakvom se patološkom procesu rad, te prema nalazu preporučiti terapiju.