Sljepić

° 
Odgovara:
Vlatka Erman, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

Puzaši su vrlo raznovrsna porodica guštera. U toj porodici su zmijolike vrste bez nogu, između ostalog tu je i obični sljepić (Anguis fragilis), kao i izduženi oblici čije su noge zakržljale, ali i vrste s četiri noge koje imaju po pet prstiju. Kod svih puzaša su ljuske ojačane koštanim pločicama. Mnoge vrste imaju bočno s obje strane tijela kožne nabore koji olakšavaju širenje tijela nakon uzimanja hrane, a omogućuju i istovremeno disanje. Korisni su i kod neophodnog širenja tijela puzaša u vrijeme razvoja i sazrijevanja jaja.
Kao i kod gušterica, rep ovih životinja se u slučaju opasnosti vrlo lako se odbacuje. Nakon nekog vremena, on se regenerira, ali ne u potpunosti. Za razliku od zmija, puzaši imaju pokretne očne kapke, kao i vanjske slušne otvore. Nadalje, puzaši imaju snažne čeljusti, većinom snabdjevene s tupim kutnjacima. Večina puzaša se hrani kukcima i mekušcima, a neki i drugim gušterima i malim sisavcima. Samo mali broj vrsta rađa žive mlade. Većina polaže jaja.

Sistematika sljepića:

 Carstvo: Animalia
 Koljeno: Chordata
 Razred: Reptilia
 Red: Squamata
 Podred: Sauria
 Porodica: Anguidae
 Rod: Anguis
 Vrsta: A. fragilis

Ova vrsta životinje dosta je nalik zmiji, no on je zapravo gušter koji nema noge. Njegovo tijelo dugačko je do 50 cm. Glava mu je mala i na njoj se nalaze manje oči s trepavicama s kojima migaju (ovo je osobina koja se ne nalazi u zmija). Također, za razliku od zmija, imaju vidljive ušne otvore kao i svi gušteri. Jezik im je reckast, dok je u zmija više račvast. Isto tako, uzorak njihove trbušne ljestvice je potpuno drugačiji od onog u zmija. Koža im je glatka s šarama koje se ne preklapaju.

Aktivniji su tijekom dana i mnogo vremena provode rujući kroz tlo ali povremeno ih se može naći kako se griju na suncu. Češće ih nalazimo skrivene ispod stijena, u visokoj travi i drugim sličnim vlažnim okruženjima. Mesožderi su i uglavnom se hrane puževima i crvima. Ženka rađa žive mlade tj. viviparne su. Ženka često ima prugu duž kralježnice i tamne bočne strane, dok mužjak može imati plave pjege. Ovi gušteri poznati su i po izuzetno dugom životnom vijeku - doživi i do 30 godina u divljini, a u zatočeništvu i do 50 godina.

Ako mu neprijatelj kojim slučajem odgrize rep, on će mu ponovno narasti (no rijetko kad na njegovu prvotnu dužinu) kao i u ostalih guštera, ali mu rep izrasta samo jedanput. Sljepićev zimski san traje 6 mjeseci - od listopada do ožujka. Bezopasan je, ali često nastrada u susretu s ljudima jer ga mnogi zamijene za zmiju. No, najveći uzrok njihove smrtnosti u prigradskim područjima smatra se domaća mačka, od koje nema obrane.

Na kraju napominjem kako je sljepić naša zaštićena životinjska vrsta. U Republici Hrvatskoj ova zaštita je određena Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia), Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, temeljem članka 13. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode. Prema ovom zakonu pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka. Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i njegovo ubijanje, te oštećivanje njihovih gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njegovo prepariranje.