Povratak

Suživot čančara i crvenouhih kornjača u vrtu

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button

 
Odgovara:
Dragica Nemeš, dr. vet. med.,
Pet centar, Drvinje 1, Zagreb

P: Imam ograđeno vrtno jezerce s velikim dijelom kopna, u kojem se nalaze dvije crvenouhe kornjače, stare 11 godine i dostigle su punu veličinu. Zanima me mogu li, pošto imam veliki dio kopna, držati s njima čančare?
Ena

O: Suživot vodenih i kopnenih kornjača je moguć u vrtovima.

Pošto su kornjače samotnjaci i dovoljne su same sebi (osim, naravno, u vrijeme parenja), izbjegavat će susrete s drugim životinjama, kao što to rade i u prirodi.

Obična čančara (Testudo hermanni, Gmelin 1789) izuzetno je značajna i zakonom zaštićena vrsta hrvatske faune. Naseljava razmjerno usko i isprekidano područje europskog dijela Sredozemlja: jugoistok Španjolske i Baleare, južnu Francusku i Korziku, središnju i južnu Italiju, Siciliju i Sardiniju, obalna područja Hrvatske, Crne Gore, Albanije i Grčke, te dijelove Bosne i Hercegovine, Bugarske i Rumunjske.

Hrani se uglavnom biljnom hranom (lišćem sočnih biljaka i plodovima), ali ponekad se znaju hraniti i kukcima te lešinama uginulih životinja, u zarobljeništvu jede voće, lišće salate i ostatke hrane.

Izuzetno se lako navikava na sužanjstvo i vrlo često i u našem gradu ljudi udomljavaju čančare u svojim vrtovima, stanovima ili na balkonskim terasama. Udomimo li čančaru u vrtu ili u kući (u terariju), lako će se naviknuti i snaći. U jelu nije probirač pa joj svakojako povrće ide u tek, a usput pojede i crve, pužiće, gusjenice i slično. Bude li hrane u obilju, pomalo žvače od jutra do mraka.Nema li hrane "- izdržat će bez nje i čitave tjedne. I tako dan po dan, čančara proživi svojih pedesetak i više godina. Žive pojedinačno, samo u vrijeme parenja traže partnera.

Kornjače su među najdugovječnijim životinjama na Zemlji, od kojih neki predstavnici (posebice kod porodice Testudinidae) u prirodi mogu doživjeti preko 50 godina. Pojedine su u zatočeništvu dostigle starost od 100 godina. Međutim, na temelju osteo-kronoloških analiza ustanovilo se da njihova prosječna starost u prirodi nije veća od 35 godina, zbog mnogih opasnosti koje ih vrebaju. Mogu podnijeti teške povrede tijela, njihova žilavost i vitalnost u biologiji su poznati kao rijetki primjeri među višim životinjama.

Povrede većih dijelova oklopa zaliječuju se i zarastaju. Budući da nemaju sposobnost samostalnog reguliranja tjelesne temperature, dnevna i sezonska aktivnost je pod utjecajem temperature vanjske sredine. Stoga se pojedine vrste vole izlagati suncu u ranim jutarnjim satima, ali za vrijeme najvećih vrućina ostaju u hladu. U umjerenim područjima aktivnost im je ograničena na toplije razdoblje u godini, dok hladno razdoblje provode zakopane u zemlji gdje su zaštićene od niskih temperatura. U suhim područjima ili tijekom suša, postoji i drugi oblik mirovanja nazvan estivacija, koje provedu u stanju fiziološkog mirovanja dok ne nastupi povoljno razdoblje.

Osnovnu prehranu u zatočeništvu čini im radič, svježi krastavci, rajčica, lubenica s korom, dinja, jabuke, kruške, šljive, blitva, mrkva (naribana), salata u malim količinama. Voće i povrće treba nasjeckati na komadiće. Dodaci (1 "- 2 puta tjedno) su kravlji sir (jedna žlica), kuhano jaje naribati, zrnje za srednje velike papige. Od vitamina i minerala svaki dan u hranu treba dodavati mineralni prah za gmazove, a povremeno vitamine za kornjače u kapima.

Na vanjskim prostorima zemljana ili travnata podloga s više skrivališta, po mogućnosti u hladu. Dobri su kopači pa mogu prokopati prolaz ispod ograde. U nastambi je važna kombinacija osunčanog i sjenovitog dijela. Treba im puno sunca, prostora i kvalitetne zelene hrane te se preporučuju ljudima koji imaju vrt.

U Republici Hrvatskoj čančara je zakonom zaštićena vrsta životinje. Zaštita je određena Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia), Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, temeljem članka 13. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 30/94 i 72/94). Prema ovom zakonu pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka. Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i njegovo ubijanje te oštećivanje njihovih, gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njegovo prepariranje. Za svaku prouzročenu štetu nedopuštenim radnjama u odnosu na ovu zaštićenu životinjsku vrstu, a prema članku 1. Pravilnika o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na čančari utvrđena je kazna u visini od 4.000,00 kn.

Čančare se može se kupovati jedino od uzgajivača, gdje su uzgojene u zatočeništvu i prilikom kupnje prijavljuje se nadležnom Ministarstvu.

POSTAVITE PITANJE NAŠIM VETERINARIMA

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.hr