Tjestenina i prehrana ptica

 Ispis 

 
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka

P: Da li smiju mali aleksandri, općenito papige, jesti tjesteninu i kruh?
Matej

O: Najveći udio u sastavu tjestenine su ugljikohidrati, a ovisno o proizvođaču može sadržavati jaja, posebne dodatke kao što su mrkva ili lisnato povrće (npr. špinat). Tjestenina može biti napravljena i od raznog brašna (kukuruzno, integralno i slično). Ugljikohidrati su inače primarni izvor energije za ptice, životinje i čovjeka, a ptice tu energiju koriste za zagrijavanje tijela, rad mišića ili se ona skladišti u tijelu kao rezervna energija.

Ugljikohidrati su uglavnom biljnog porijekla, stvoreni fotosintezom, krajnji proizvod nastao korištenjem sunčevog svijetla i rada klorofila. U biti, ugljikohidrati su klasificirani kao šećeri i škrob, a šećeri se potom dijele u jednostavne (monosaharide) i složene (polisaharide). Najpoznatiji jednostavni šećer su glukoza (ona se ne mora probavljati, već se odmah upija i kruži po organizmu do stanica koje trebaju energiju) i fruktoza (voćni šećer). Složeniji šećeri su maltoza, laktoza i celuloza, a većina ptica nema potreban enzim za razgradnju ovih ugljikohidrata te su oni u potpunosti neresorptivni, odnosno ptica ih ne može razgraditi u probavi do glukoze koju može iskoristiti za energiju nužnu svakom živom organizmu.

Ovisno o sastavu i načinu pripreme tjestenine (jaja, vrsta brašna...) ovisi i nutritivni sastav iste. Tako, tjestenina može sadržavati puno šećera, a vrlo malo bjelančevina i malo masti, a kod ptica je poznato da ne pate od manjka ugljikohidrata te se većina uzgajivača ptica slaže da, zbog prethodno navedenih podataka (prava i slaba nutritivna vrijednost tjestenine), tjesteninu i kruh ne treba uvoditi u ishranu pernatih ljubimaca zbog mogućnosti predoziranja ugljikohidratima (šećereom), što kod ptica dovodi do oboljenja i preranog uginuća.


Share on Facebook