Pitajte naše veterinare : Teraristika


Respiratorni problemi kod kraljevskog pitona / Upale dišnog sustava kod zmija

 
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka 

 

martina_k

 

 

P: U pitanju je kraljevski piton star pola godine, redovito jede - svakih 5 dana, uvjeti u terariju su savršeni. Grijanje kabelskim grijačem priključenim na termostat, postavljen ispod terarija uzevši u obzir hladni i topli dio. Ima 2 skloništa, na toplom i na hladnom dijelu i bazen. Ventilacija na terariju je dijagonalna, a kao podlogu koristim JBL Terrabark. Svakodnevno mijenjam vodu te špricam terarij održavajući vlagu na 60-70%. Zmija ima problema sa disanjem, tj. čuje se pucketanje pri disanju, te cca svaku minutu tiho pištanje. Molim Vas za pomoć. Stanujem u Rijeci, ukoliko imate nekoga za preporuku.
Zahvaljujem unaprjed! Lijep pozdrav, Dominik

O: Upale dišnog sustava kod zmija su učestala pojava, a inducirane su parazitima u dišnom sustavu  ili općom sistemskom parazitozom, držanjem pod neadekvatnom temperaturom okoline, nehigijenskim uvjetima, drugim bolestima, lošom ishranom i hipovitaminizom vitamina A.

 

Disanje otvorenim ustima, iscjedak iz nosa, otežano disanje (uz prisutnost šuma) su uočljivi znakovi.

 

Najčešći uzročnici su bakterije Aeromonas i Pseudomonas uz prisutvo drugih bakterija (miješane infekcije), kao i virusi iz skupine paramyxovirusa. Septikemija je rezultat vrlo teško oboljelih pacijenata (jako izraženi znakovi), kao i kod dugog trajanja bolesti.

 

Terapija se sastoji od antibiotika i promjene uvjeta držanja. Preporuka je 10 dana pacijenta držati na povišenoj temperaturi u terariju (30-35⁰C) jer se pri ovoj temperaturi stimulira imunološki sistem i potiče izbacivanje sekreta iz dišnog sustava.

 

Savjetujem Vam da se javite radi detaljnjijih informacija, pregleda i liječenja specijalistima za liječenje reptila na Veterinarski fakultet u Zagrebu, doktorici veterine Maji Lukač; telefon: 01/ 2390 410 (pon.-sri.-pet. od 9 do 11 sati i četvrtkom od 16 do 18 sati).

 

Kornjača je progutala strano tijelo

 
Odgovara: Martina Kuzmanić, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka 

 

martina_k


P:
Prije nekoliko dana moja kornjača je pojela filter (onaj bijeli, kao vata), sama je uspjela skinuti onaj mali poklopac i pojesti pa me zanima koliko dugo će trebati da ona to preradi. Jedan dio je već izbacila, ali to nije ništa koliko je sigurno stigla pojesti jer je taj dan bila sama kod kuće cijeli dan. Hvala! Ante

O: Vodene kornjače su poznate po svojoj brzoj probavi, odnosno 8-12 minuta nakon što su konzumirale obrok vrše nuždu.

 

Također, kod njih se javlja impakcija nakon što su progutale strana tijela poput pijeska, kamenčića, kokosova vlakanca, pijesak iz mačjih wc-a, mljeveni kukuruzni klip, sjajni novinski papir; svi navedeni materijali ne mogu proći kroz probavni sistem i uzrokuju začep i zastoj u probavi. Simptomi koji su tada uočljivi su nemogućnost vršenja nužde, letargija, povraćanje, regurgitacija, inapetencija, paraliza, nekonzumiranje hrane, neurološke smetnje. Ovakvo stanje ne smije potrajati duže od pet dana.

Vlasniku se ne preporuča da sam vrši terapiju. Naime, prvenstveno treba ljubimca snimiti rtg slikom da se dobije uvid u situaciju; može se koristiti jedna vrsta klizme, zagrijvanje i masiranje pacijenta, kao i davanje ljuskica trpuca (kao otopina) kako bi se potaknula peristaltika crijeva.

 

Vi niste naveli spomenute simptome začepa te smatram da je "opasnost prošla". Nastojte Vašoj ljubimici onemogućiti daljnje gutanje i žvakanje materijala iz terarija ili akvarija.

 

Nemogućnost suživota kornjače i puža u istoj nastambi

 
Odgovara: Dragica Nemeš, dr. vet. med., Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb 

 

dragica_nemes

 

P: Mogu li kornjača i puž živjeti u istom terariju?
Antonela

O: Puževi se hrane otpatcima na dnu akvarija i time  čiste alge, naročito sa stakla, stoga su dobrodošli sustanari većini tipova riba koje podnose tvrdu i jače tvrdu vodu, ali nažalost ne i kornjačama. Vodene kornjače su mesojedi i vole jesti i živu hranu pa posežu za bilo kojom životinjom kada su u prilici. Stoga se preporučuje držati ih odvojeno od ostalih vrsta životinja, najbolje je da su same u terariju.

S obzirom na to da puževi dišu plućima, nije neuobičajeno da ih vidite na površini vode, a vrlo često ispužu iz akvarija ukoliko nije poklopljen pa je potrebno imati poklopac. Također, jedan od razloga zašto se ne savjetuje držati ove dvije vrste zajedno je i taj da kornjače brzo prljaju vodu i poznate su kao neuredne,  dok puževima to ne odgovara.

 

Kalifornijska kraljevska zmija (Lampropeltis getula californiae)

 
Odgovara: Elena Tijan, dr. vet. med., Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka 

 

elena-tijan1

 

P: Zanima me kalifornijska zmija. Jesu li agresivne i otrovne, mogu li živjeti s djecom i čime se hrane? Mia

O: Kalifornijska kraljevska zmija (Lampropeltis getula californiae) je neotrovna i uglavnom se smatra  bezopasnom za čovjeka. Naziv "kraljevska" dobila je zbog sklonosti prema lovu i hranjenju drugim zmijama uključujući i otrovnim čegrtušama.

 

Riječ je o zmiji koja prirodno obitava zapadne dijelove SAD-a i sjever Meksika. Životni vijek joj je otprilike 15 – 20 godina, a narasti može od 76 – 216 cm. Kalifornijska kraljevska zmija može doći u nekoliko različitih boja iako je najčešća varijacija crnih ili smeđih pruga koje se međusobno izmjenjuju sa bijelim ili svijetložutim prugama.

 

Aktivne su danju u slučaju hladnijeg vremena odnosno predvečer i noću kada su temperature visoke.

Obično nisu agresivne iako mogu ugristi ako ih se uznemirava ili napada. Također, u slučaju opasnosti se smotaju i sakriju glavu, sikću te vibriraju repom.

 

Hrane se vrlo raznolikim plijenom, uključujući glodavce (miševe, hrčke..) i druge male sisavce, ostale zmije, jaja kornjača i ptica, žabe, daždevnjake i sl. Uvjeti držanja vrlo su slični onima kao kod kukuruzne zmije, o čemu možete više pročitati u ranijem odgovoru Kukuruzna zmija kolegice Martine Kuzmanić, dr. vet. med.

 

Budući da je riječ o dosta pitomoj zmiji koja ne zahtijeva neke posebne uvjete držanja, dobar je izbor za početnike pa čak i za djecu.

 

Mošusna kornjača (Sternotherus odoratus) i uvjeti držanja

 
Odgovara: Silvija Havrle Lovrić, dr. vet. med., Pet centar, Ulica kralja Petra Svačića 61, Osijek 

 

silvija_havrle1


P:
Prije 2 dana sam kupio kornjaču u Pet centru Osijek i kupio sam 2 bočice hrane (račići i još nešto nisam siguran što), ali jako malo mi jede kornjača, danas ništa nije pojela i već se polako brinem. Stavio sam je u veliki akvariji (50 cm dužine i 25cm širine), u akvariju se nalazi sitni kamen koji nam je preporučio prodavač (kamen je više puta opran prije nego što sam ga stavio u vodu). Osim kamena, u akvariju je još mali mostić i jedan veći kamen. Uz problem što ne jede, ona se ni ne penje na površinu, ne znam zašto. Kad je stavim na kamen, bude na njemu 10-ak sekundi i ode natrag u vodu i sakrije se ispod kamena i ondje provodi 90% vremena ,jako rijetko odlazi od kamena. Kornjača je jako mala, veličine jedne kovanice od 5 kuna joj je oklop. Nije crvenouha kornjača niti čančara, ne znam točan naziv, ali živi do 50 godina i raste do 10 cm.
Hvala!
Kristian

O: Prema opisu smatram da je u pitanju mošusna kornjača jer su one puno manje od žuto-zelenih.

Obična mošusna kornjača (Sternotherus odoratus) potiče iz područja sjeverne Amerike. Nalazimo je u jugoistočnoj Kanadi (Ontario i Quebec), istočno do Maina, južno do Floride pa sve do Texasa. Njeni prirodni habitati su stojeće ili sporo tekuće i plitke vode sa blatnjavim ili muljavim dnom.  U prirodi su pretežno aktivne rano ujutro ili predvečer. Zna se dogoditi da  na kopno izlaze i u toku noći, pogotovo za vrijeme velikih kiša.

 

Mošusne kornjače imaju sposobnost u slučaju opasnosti ispustiti neugodan miris, koji podsjeća na mošus. To je i razlog što  se  engleski zovu, ne samo Common musk Turtle, nego i "Stinkpot". Ta sposobnost postaje sve slabija, a nekad se izgubi u potpunosti što su kornjače starije.

 

Obične mošusne kornjače dostignu veličinu do maksimalno 14 cm. Primjerci te veličine su uglavnom ženke, mužjaci ostaju  manji. Osim toga, mužjaci se razlikuju od ženki radi vidljivo dužeg i debljeg repa. Mošusna kornjača  je mesojed. Hrana im se pretežno sastoji od vodenih puževa, crva, glista, uginule ribe i sveg ostalog što mogu savladati.

 

Općenito se smatra da su  mošusne kornjače vrlo lagane za držanje.  Zbog svoje male veličine su idealne za ljubitelje kornjača koji im  nisu u mogućnosti pružiti prostrani akvaterarij.  Za ovu vrstu kornjače je minimalan akvarij dužine 80 cm i širine 35 cm. Za jednu uzgojnu grupu od jednog mužjaka i dvije ženke, minimalne dimenzije bi trebale biti 100 cm dužine i 40 cm šrine. Držanje dva mužjaka u istom akvariju nije preporučljivo.U slučaju da se i ne napadaju međusobno, ipak je jedan od njih pod stalnim stresom od drugog mužjaka.

 

Temperatura vode treba biti između 25°C i 27°C. Na dno akvarija najbolje je staviti pijesak jer te kornjače vole kopati i skrivati se u mulju, odnosno pijesku. Tako im najbolje možemo imitirati prirodni habitat. Potrebno je postaviti poveće kamenje i panjeve po kojima se mošusne kornjače vole penjati i koji im služe za skrivanje. Kao i sve kornjače iz familije Kinosternidae, Sternotherus odoratus više "hodaju" po dnu vode, nego što plivaju, ali u usporedbi s drugim Kinosternidima, Sternotherus odoratus su dobri plivači, kojima dubina vode u akvariju može biti i do 40 cm.

Mošusnim kornjačama nije potrebna UV rasvjeta, jer nisu sklone rahitisu kao kornjače roda Trachemys. Akvarij ne smije biti previše osvijetljen jer mošusne kornjače izbjegavaju presvijetla mjesta pa je dovoljna jedna neonska cijev . Ako akvarij stoji na osvijetljenom mjestu, moguće je kornjaču držati bez ikakve rasvjete, jedino je potrebna  spotlampa, koja zagrijava jedan dio kopna na 30-ak°C .

 

Kornjaču hranimo glistama, malim ribicama, raznim kukcima,  želeom za kornjače, gotovom hranom, mesom i dr.

 

Pošto niste naveli grijete li vodu i ako da – čime, pretpostavljam da kornjača ne jede jer joj je hladno. Sve kornjače su gmazovi, koji u slučaju preniske temperature usporavaju svoj metabolizam i hiberniraju. Iako u stanu imate grijanje, temperatura vode je ipak niža od sobne temperature. Bitno je  staviti grijač u vodu i  kontrolirati temperaturu vode  termometrom  uronjenim u vodu. Optimalna temperatura je za mošusnu kornjaču između 25 i 27 °C i ne bi smjela  previše varirati.

 

Nadam se da će Vam ove informacije koristiti, a za sve ostalo možete nam se obratiti u našoj trgovini u  Osijeku.

 


Stranica 1 od 66