Promjene ponašanja i izgleda diskusa - mrijest ili bolest (Discus plague)

 
Odgovara:
Vladimir Kordić, d.i.a.,
Pet centar, Drvinje 1, Zagreb

Za vrijeme mrijesta (odnosno neposredno nakon) diskusi luče hranjivu sluz koju mlađ koristi za prehranu. Istovremeno potamne (par koji se mrijesti), ubrzano mašu perajama, odbijaju hranu i slično. Diskusi su vrlo brižni roditelji koji paze na svoje potomstvo. Mlađ polažu na, primjerice, biljke širokih listova, visoko glatko kamenje ili na keramički Discus cone (posebnu mrijestilicu koja se može kupiti u dućanima).

Ukoliko je u pitanju, primjerice, "Discus plague" (diskusi mogu potamniti i od nekih drugih bolesti), što se po opisanom nažalost ne može sa sigurnošću utvrditi, imate veliki problem. Bolest se prvi put pojavila 1986. godine u SAD-u na uzgajalištima diskusa i skalara, a izazvala je pomor gotovo svih riba u zaraženim uzgajalištima. Vrlo je kontagiozna, lako se širi pa je ukoliko se pojavi u akvariju potrebno provoditi strogu higijenu (dezinfekcija opreme i ruke koja je dirala vodu/opremu je obavezna).  Bolest u akvarij unose nove ribe ili bilje, a prvi simptomi se javljaju 3-5 dana nakon unosa u akvarij. Karakteristični simptomi su ubrzano disanje, tamna boja ribe, raspadanje peraja, velika količina sluzi, neugodan miris vode i sl. Ribe uglavnom ugibaju već nakon par dana od pojave prvih simptoma. Ukoliko riba preživi bolest, postaje imuna na istu (aktivni imunitet). Bolest se lječi Hipermanganom (KMn O4), ali, nažalost, doziranje mi nije poznato. Neki uzgajivači preporučaju samo svakodnevne izmjene vode (50%) bez korištenja preparata i tretiranja riba. Preživjeli primjerci su uglavnom sterilni ili s drugim trajnim posljedicama.

Moram napomenuti da su diskusi vrlo osjetljive ribe. Vrlo često im zbog stresa opada imunitet što pogoduje razvoju bolesti. Najednostavniji postupci su kod diskusa okidač za stres. Primjerice, stres izazivaju promjena vode u akvariju, neodgovarajuće osvjetljenje (previše svjetla), snažno strujanje vode, povišene razine amonijaka, nitrata i nitrita, povišena razina CO2, agresivne ribe u akvariju, teritorijalne ribe, dominantni mužjaci (koji stalno natjeravaju i tuku ostale), nagla promjena ph vode i kemizma vode općenito, temperatura vode niža od 28°C i drugo (lista bi bila beskonačna kada bismo nastavili).

Gotovo svi diskusi su domaćini raznim protozoama i nematodama, koji se aktiviraju kada ribi zbog stresa padne imunitet, što se, kao što je gore opisano, vrlo lako dogodi. Vrlo je teško na osnovu ponašanja i vanjskih obilježja, a bez mikroskopskog pregleda, kod diskusa odrediti o kojem se točno parazitu radi.

Primjerice, kod hexamitoze (protozoi) riba može potamniti, a karakterističan je bjelkasti proziran, sluzav izmet, riba ne jede, mršavi i sl. Gotovo isti su simptomi kad je riba invadirana različitim nematodama, samo što je u tom slučaju izmet malo drugačije nijanse bijele boje.

Poanta je da se uvijek mora postaviti precizna i 100% pouzdana dijagnoza, a tek nakon toga pristupiti tretmanu s odgovarajućim preparatima. Korištenjem neodgovarajućih preparata, a posebice antibiotika, može napraviti više štete nego koristi.

U Vašem slučaju je potrebno provjeriti sve ključne parametre kemizma vode, a tek ukoliko su isti u optimalnim razinama, tražiti "druge" uzroke problema.