Povratak

Xenopus laevis (African clawed frog)

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button


Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

P: Imam Xenopous žabu. U pet shopu su nam rekli da je riječ o afričkoj patuljastoj žabi, ali surfajući po internetu sam shvatila da je rijec o xenopus žabi. Nigdje ne piše baš sve o toj vrsti, pa bih vas molila da mi napišete sve što znate o njoj. Čujem da jako velike narastu, veličine šake... ružičasta je, ima kandže na zadnjim nogama i plivaće kožice, dok na prednjim nema plivaće kožice. Ima crvene oči presvučene bijelom kožicom. Unaprijed hvala, Matea

O: Xenopus laevis (African clawed frog) vrsta je vodene žabice koja potječe iz južne Afrike.

Pronalazimo je i na području cijele Afrike a postoje i izolirane populacije u sjevernoj i južnoj Americi te Europi. Može narasti do 12 cm duljine, ima spljošteno tijelo i glavu, nema vanjskog uha i jezika. Ime je dobila prema tri kratke kanđe na obje stražnje noge, što im vjerojatno služi za brzo ukopavanje u mulj u slučaju nadolaska predatora u prirodi.

Xenopus spadaju u skupinu većih vodozemaca, vrlo su mirni a nemaju velike zahtjeve u uvjetima držanja. Ženke su veće od mužjaka, oblika su kruške te imaju vrlo izraženu kloaku.

Spolno zreli mužjaci imaju crne, ljepljive "jastučiće" na prednjim nogama koji im služe prilikom parenja. Mužjacima nedostaje kloaka. S obzirom na prirodno okruženje (bogata jezera i rijeke) potpuno su vodene i često zelenkaste i sivkaste boje. Kao kućni ljubimci drže se albino primjerci (ružićasto bijele boje). Ove žabice razmnožavaju se jajima a životni im je vijek od 5-15 godina, iako su zabilježeni slučajevi i do 30 godina. Ova se žabica presvači svakih nekoliko tjedana.

Xenopusa je najbolje držati u akvariju u veličini od 40 litara za jednu žabicu. Preporuča se akvarij koji je dulji no širi, jer se omogućuje lakši pristup zraku na površini vode.

Također, akvarij treba imati poklopac kako ne bi žabica iskočila van. Prilikom odabira poklopca treba voditi računa da je načinjen od materijala koji će biti dovoljno težak da ga žabica ne može odgurnuti, omogućuje dobru izmjenu zraka koja će pomoći podizanju količine otopljenog kisika i raspršivanju amonijaka. Voda se mora u stajaćim akvarijima mijenjati tri puta tjedno, nekoliko sati nakon hranjenja. Svakako, akvarij možete opremiti i filterom (najbolje biološkim) pazeći pritom da cirkulacija vode nije prejaka kao i glasnoća rada filtera jer navedeno ne odgovara ovim žabicama. Također, redovito morate kontrolirati kvalitetu vode kao i broj bakterija jer se vrijednosti redovito izmjenjuju cirkulacijom vode.

Žabice ne podnose višak klora u vodi tako da vodite računa da prilikom mijenjanja upotrijebite odstajalu vodu iz slavine ili pripremite vodu sredstvima za tu namjenu (Sera Aquasafe, Dajana Aquastart i sl.). Akvarij trebate urediti sa mnogo mjesta za sakrivanje (biljke, drveće, kamenje i sl.), s umjerenom rasvjetom. Također, osigurajte 12 h dnevno svjetla i 12 h mraka ili 14 h svjetla i 10 h mraka kako biste omogućili izmjenu dana i noći. Za rasvjetu koristite žarulje cijelog sunčevog spektra.

Odrasle žabice se hrane tri puta na tjedan dok je mlade potrebno svakodnevno hraniti. Odrasloj je žabici u prosjeku dovoljno 3 peletice hrane koje pojede u prosjeku za oko 10 minuta. Ova žabica nije izbirljiva što se tiče izbora hrane, tako da joj možete ponuditi cijeli spektar živih tubifexa, larvi komaraca, malih ribica te razne peletirane bjelančevinaste hrane (peletice za kornjače, hrana za guppy-e i ostale živorotke). Ako zaostane nešto hrane u akvariju ono predstavlja organsko onečišćenje vode, te je potrebno vodu promijeniti. No ipak, dajte žabici nekoliko sati vremena za probavljanje hrane prije negoli ćete promijeniti vodu.

Prije svakog kontakta sa žabicom dobro operite ruke ali nikada nemojte koristiti rukavice. Sa žabicom budite nježni jer su vrlo podložne bakterijskim ili gljivičnim infekcijama ukoliko dođe do oštećenja kontinuiteta kože. Također, i nakon kontakta sa žabicom operite ruke jer, iako je vrlo mala vjerojatnost da se zarazite nekim patogenim mikroorganizmom, vodozemci i gmazovi poznati su kao potencijalni nositelji salmonele.

Žabice su općenito prilično otporne vrste ali mogu oboljeti. Najčešće bolesti nastupaju uslijed stresa: prenapučenost, neadekvatna njega, loša kvaliteta vode. Bolesna žabica ispoljuje sljedeće simptome: ostaje većinu vremena na površini vode, u vodi se uočava oljuštena koža, ima tremor ektremiteta, otvorene rane i druga oštećenja kože, nadutost. U svakom slučaju, treba pronaći uzrok a ne liječiti simptom.

POSTAVITE PITANJE NAŠIM VETERINARIMA

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.hr