P: Imam pitanje vezano uz ženku staru 11 godina i steriliziranu. Mačka boravi u kući te vani obavlja samo nuždu i vraća se nazad. Unazad 1 godine primjetila sam da ima velikih problema sa dlakom i kožom. Naime dlaka joj se isključivo ljeti u predjelu leđa kod repa zamrsi u čvorove, te prouzrokuje nelagodu i bol. Vodila sam je veterinaru i dobila terapiju pastom vitaminskom. Sada u zimskom mjesecima situacija je sve gora. Češe se konstantno, grize, uznemirena je i nervozna. Tretirala sam je Frontlineom jer sam mislila da ima buhe, no budući da se situacija nije smirivala, tretirala sam je sredstvom protiv buha blaže naravi. Kako ni to ne pomaže sada sam već ozbiljno zabrinuta i pitam vas što bi mogao biti uzrok? Moram napomenuti da prolazi kroz dosta promjena, novi član obitelji, preuređenje kuće, promjena dnevne rutine. Vidim da trza dlakom na leđima i ne da se dodirnuti po leđima. Postoji li način na koji joj mogu olakšati život pod stare dane? Lijepi pozdrav, Danijela

O: Promjene na koži, odnosno na dlaci veoma često su posljedica alergija, gljivičnih i bakterijskih infekcija te parazitarnih invazija.

Alergije mogu imati veoma nespecifične simptome, a može se raditi o alergijskoj reakciji koja je posljedica prisutnosti buha, kao i alergiji na neku komponentu hrane ili reakciji na neke tvari iz okoliša (atopije). Kod mnogih se mačaka istovremeno jave i kontaktni te inhalatorni oblici alergija.

Najznačajniji simptom je svrbež, a ponekad se javlja i gubitak dlake te milijarni dermatitis. Mjesta po kojima se životinja učestalo češe mogu biti sekundarno inficirana bakterijama pa nastaju sitne ranice.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog pregleda i isključivanjem svih drugih bolesti koje bi mogle uzrokovati slične simptome. Kada se diferencijalno-dijagnostički izbor svede isključivo na alergije, onda se metodom pokušaja i eliminacije (uz veliku pomoć vlasnika koji mora bilježiti sve nastale promjene) promjenama hrane pokušava doći do mogućeg uzroka alergije. Ovaj oblik alergije liječi se promjenom hrane, a prema potrebi i odgovarajućim lijekovima.

Alergija na ugriz buhe javlja se uglavnom sezonski, u periodu najveće aktivnosti buha, tj. ljeti i u jesen. Neovisno o jačini infestacije buhama, životinja će odreagirati alergijskom reakcijom - intenzivnim češanjem i lizanjem u području baze repa, a potraju li simptomi kroz duže vrijeme,mogu se proširiti duž kralježnice. Kod mnogih se mačaka, uz karakterističan svrbež, prorijedi dlaka na zahvaćenom području, pojavi se milijarni dermatitis, karakteriziran stvranjem sitnih papula (male, zacrvenjene kožne lezije, nešto izdignute iznad površine kože) prekrivenih krastom. Za smanjivanje vjerojatnosti pojave ovakvog oblika alergije, bitna je pravovremena prevencija, dakle potrebno je mačku redovno tretirati proizvodima protiv buha - u obliku ampula, ogrlica ili spreja.

Vanjski paraziti na tijelu mačke najčešće su šugarci i to Notoedres cati i Otodectes cynotis. Notoedres cati je grinja koja se javlja na koži, buši sitne rupice i polaže jajašca. Prenosi se direktnim kontaktom bolesne mačke sa zdravom. Bolest obično započinje gubitkom dlake te intenzivnim svrbežom na zahvaćenom području (uši, lice, očni kapci i vrat). Grinje se mogu proširiti i na noge te donji dio trbuha. S napredovanjem bolesti, koža odeblja i obično je prekrivena sitnim krasticama. Budući da grinje uzrokuju intenzivan i iritantan svrbež, mačka se neprestano češe, što pogoduje stvaranju novih ranica na koži, koje se mogu zakomplicirati sekundarnom bakterijskom infekcijom. Bolest se dijagnosticira kliničkim pregledom i pretragom kožnih strugotina pod mikroskopom. Liječi se uglavnom lokalnom aplikacijom antiparazitika.

Otodectes cynotis parazitira u uhu i uzrokuje upalu. Životinja se uglavnom intenzivno češe po ušima, trese glavom ili je drži nagnutu na jednu stranu. Zbog intenzivnog češanja, na bolesnom se području mogu dodatno stvoriti ranice, koje se isto mogu komplicirati sekundarnom bakterijskom infekcijom. Ukoliko se bolest na vrijeme ne liječi, može izazvati teška oštećenja u slušnom kanalu. Bolest se dijagnosticira pregledom uha otoskopom, uz evetualno uzimanje materijala za parazitološku pretragu. Liječi se uglavnom lokalnom aplikacijom antiparazitika, a po potrebi se (kod težih slučajeva) sustavno daju protuupalni lijekovi.

Gljivične infekcije uglavnom su uzrokovane vrstama Microsporum spp. i Trichophyton spp. Bolest se uglavnom prenosi direktnim kontaktom - s bolesne životinje na zdravu ili indirektno - preko kontaminiranog okoliša (ili pribora za uređivanje mački). Karakteriziraju se stvaranjem okruglih, bezdlačnih promjena, u centru prekrivenih sivkastim ljuskama, a na periferiji omeđenih crvenim prstenom. Promjene se mogu javiti na bilo kojem dijelu tijela. Bolest se dijagnosticira pregledom životinje Woodovom lampom, a prema potrebi se uzima materijal za mikološku pretragu.