Odgovara:
mr. Ljiljana Vrhovac-Uzur, dr.vet.med.,
Pet centar Drvinje 1, Zagreb

P: Poštovani, molim Vas ako mi možete odgovoriti na jedno pitanje u svezi moje kanadske vjeverice. U 11 mjesecu će joj biti godinu dana kako sam je kupio u vašem dućanu. No u posljedna dva tjedna se počela glasati cviljenjem i gugutanjem ona uzima hranu i vodu. Pa vas molim ako mi možete odgovoriti na moje pitanje unaprijed se zahvaljujem. Ivica.

O: Vjeverice su, prema nekim spoznajama, vrlo komunikativne životinje. Sporazumijevaju se kombinacijom glasova, ali i tonovima koje ljudsko uho ne čuje (ultrazvuk).

Tako se za kanadsku Richardson vjevericu navodi da cvrkuće, skviči, zviždi i cvrči. Počeci komunikacije sežu u doba njihove rane mladosti, kada se tihim glasanjem javljaju majci koja ih njeguje i hrani. Mladunci se socijaliziraju već u gnijezdu kroz međusobno uređivanje i igru. Pokreti repom imaju značajnu ulogu u međusobnom razumijevanju.

Iako su odrasle vjeverice individualci, za opstanak vrste ali i svake jedinke, važno je da razviju vlastite sisteme komunikacije koji uključuju čula vida, njuha, sluha i dodira.

U prirodi je jedan od značajnijih oblika komunikacija mirisom. Vjeverice obilježavaju grane ili kamenje na svom teritoriju mirisnim žlijezdama, vaginalnim sekretom (ženke u doba estrusa) i urinom.

Glasovna komunikacija je različita po načinu i funkciji. Prema objašnjenju znanstvenika, vjeverice se najčešće glasaju kako bi upozorile svoje srodnike na opasnost. Ženke u doba parenja "zovu" mužjake glasanjem nalik onom u pataka. Mužjaci se također glasaju, zvukovima nalik na zujanje. U kombinaciji s gestikulacijom repom, glasanje čini osnovu komunikacija vjeverica.