P: Primjetila sam danas neke čudne pojave na koži svog kunića. Dijelovi na tom mjestu su malo tamniji i ispada mu dlaka. Inače je u fazi linjanja, ali na jednom dijelu ima manje dlake (priložila sam fotografije). Kunić se ponaša normalno. Normalno jede, pije, obavlja nuždu. Jučer tih promjena nije bilo, danas su se pojavile. Nalaze se oko nogica i ispod vrata. Nema krasta niti crvenila niti djeluje kao da ga boli. Danas je normalno skakutao po dnevnoj sobi. Od vitamina mu dajemo bombončiće, voćne i od povrća, te dobiva sijeno i gotovu miješanu hranu za kuniće. Često ga hranimo mrkvicom, malo jabuke, ali najčešće mrkvom. U kući imamo još mačke i psa, ali svi su zdravi. Nadam se da mi možete pomoći i predložiti što dalje? Je li ozbiljno, mora li se hitno veterinaru? Naši veterinari nisu specijalizirani za zečeve niti općenito kućne ljubimce, više za domaće životinje poput krava, tako da ne znam što očekivati i tražim stručno mišljenje prije nego posjetim naše lokalne veterinare. Lora 

O: Promjene koje opisujete mogle bi biti posljedica gljivične infekcije koja nije rijetkost u kunića i zamorčića.

Postoji nekoliko različitih vrsta gljivica koje uzrokuju dermatofitozu u kunića među kojima je najčešća Trichophyton mentagrophytes.

Gljivice se obično nalaze na životinji, ali i njezinom okruženju. Spore koje se tako sa životinje prošire u okolinu mogu tu preživjeti i do 18 mjeseci. Najčešćim izvorom ove infekcije smatraju se mačke i drugi oboljeli kunići. Oni mogu biti asimptomatski nosioci i tako širiti infekciju, a da ne pokazuju nikakve znakove bolesti. Gljivice se mogu prenositi direktnim kontaktom ili putem zaraženih predmeta.

Oboljeli kunići obično imaju okrugla područja bez dlake na kojima je koža dosta suha i ljuskava. Ove promjene najčešće počinju na glavi, nogama i stopalima. Mogu se također proširiti i na ostale dijelove tijela kada se može se javiti i crvenilo i svrbež. Ako se životinja češka na taj način dodatno traumatizira kožu te pogoduje nastanku sekundarne bakterijske infekcije.

Dijagnoza gljivične infekcije postavlja se na nekoliko načina među kojima je najpopularnija pretraga sa Wood-ovom lampom. Na taj će način, nakon što se izlože Wood-ovoj lampi, neke vrste gljivica fluorescirati. Ipak, smatra se da preko 50% njih ipak neće fluorescirati što ovu metodu zapravo čini dosta nepreciznom i nesigurnom. Druga metoda je da se iščupa nekoliko dlaka sa ruba promijenjenog područja i pogleda pod mikroskopom. Na ovaj način može se dijagnosticirati 40 – 70% infekcija. Ipak, najsigurnija i najtočnija metoda dijagnostike je uzimanje strugotine kože i nasađivanje kulture.

Liječenje se provodi tako da se najprije dlaku oko samih lezija ošiša, a onda tretira nekim šamponom na bazi ketokonazola poput Oronazol šampona. Nakon toga preporuča se nanijeti antimikotsku kremu na bazi mikonazola ili klotrimazola. Vrlo je važno da se liječenje provodi još 2 tjedna nakon nestanka simptoma odnosno nakon što dvije uzastopne kulture budu negativne.

Također, vrlo važno je da se dobro očisti i dezinficira kavez, kućica, četke ostali predmeti kako bi se uništile sve spore.

Budući da gljivice mogu prijeći i na ljude, svakako Vam savjetujem da s ljubimcem posjetite veterinara koji će utvrditi je li zaista riječ o gljivičnoj infekciji ili pak o nekoj drugoj bolesti (npr. alergiji, parazitima i sl.)

Dodatne informacije o dermatofitozi kunića možete pročitati i u odgovoru  Dermatofitoza zamorčića i kunića kolegice Tanje Krulc, dr.vet.med.