P: Imam dvije ženke vrtimiša. Nedavno sam primijetila kako nešto nije u redu: otpada im dlaka, ubrzano dišu, svrbi ih, učinilo mi se kako su toplije nego inače mada nisam u potpunosti sigurna u to, jedna od njih ima po gornjem dijelu leđa male okrugle ranice. Molim Vas recite mi što bi to moglo biti i kako da im pomognem. Imam pristup eventualnim lijekovima ili ljekovitim kremicama.

Hvala Vam puno unaprijed!
Sarchy

O: Simptomi koje opisujete u Vaših ljubimaca najbliže upućuju na neki od brojnih kožnih problema. Vrtimiševi obolijevaju od cijelog niza bakterijskih, virusnih i gljivičnih bolesti, a prvi simptom je upravo svrbež. Osim navedenoga, uzrok svrbeža može biti i alergija, buhe, šugarci ili je svrbež posljedicom hormonalnog disbalansa. Budući da ste naveli isključivo svrbež kao simptom i pojavu krvavih ranica u području leđa jednog vrtimiša, teško mi je točno odrediti mogući uzrok.

Ubrzano pak disanje može predstavljati normalnu pojavu jer je njihov normalan ritam disanja mnogo brži od ljudskog, a redovito ukoliko se radi o kojoj od respiratornih infekcija, ubrzano disanje prati i otežano disanje te iscjedak iz očiju ili nosa. Također, ubrzano disanje kao posljedicu povišene tjelesne temperature prati i slabija aktivnost i opće loše stanje (odbijanje hrane i vode, prekomjerno spavanje i sl.).

Tako, moguće je da se u Vaših ljubimaca radi o nekoj iritaciji stranim tijelom (piljevina, pijesak i sl.) koja je potencirala češanje, a ono je za posljedicu imalo stvaranje ranice. Zatim, moguće su vrtimiševi iskazivali neke od oblika agresivnog ponašanja pa je prilikom borbe došlo do mehaničkog ozljeđivanja kože pa posljedično i sekundarne bakterijske infekcije. Isto tako, osim mehaničkog, uzrok češanja može biti i infekcija gljivicama ili invazija šugarcima. Kada, iz bilo kojeg razloga, dođe do pada imuniteta, gljivice se namnože pa dolazi do pojave bolesti koja se manifestira alopecijom, svrbežom, ljuskicama po koži i stvaranjem krasta. Zbog češanja se mogu javiti i sekundarne bakterijske infekcije pa se ranice mogu i zagnojiti. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom, a prema potrebi može se napraviti i mikološka pretraga. Liječi se antimikoticima.

Šuga se prenosi najčešće kontaktom, no vrlo čest način zaražavanja je i putem stelje ili podloge koja se stavlja u kavez. Invaziju karakteriziraju promjene koje su uglavnom ili lokalizirane na njušci, udovima i u anogenitalnoj regiji ili pak difuzno po tijelu a u ovisnosti o samom uzročniku. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom i pregledom kožnih strugotina pod mikroskopom a liječi se antiparaziticima.

Zbog svega navedenoga teško mi je uopće i posumnjati na neku određenu bolest, stoga bih Vam ipak preporučila da ljubimce odvedete u veterinarsku ambulantu na pregled jer ćete isključivo na taj način dobiti odgovarajuću dijagnozu, a, bude li indicirano, i odgovarajuću terapiju. Osim toga, etički nije ispravno i u kontradikciji je s principima dobre veterinarske prakse preporučivati način liječenja, izbor lijeka i doze bez prethodno načinjenog kliničkog pregleda.