Kašalj kod mačaka

 
Odgovara:
Vlatka Erman, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

O: Vlažan, produktivan kašalj rijedak je kod mačaka čiji je kašalj obično suh i neproduktivan. Uzročnici kašlja različiti su: alergija, pelud, prašina, plinovi, infekcije (potaknute virusima, bakterijama, mikoplazmama, gljivicama) ili strana tijela u dišnim putevima, kao i tekućina u grudnom košu ili dišnim putevima, bolesti pluća ili ozljede, tumori, paraziti, dim ili hladan zrak. Osim toga, kašalj može biti i simptom srčanih bolesti i kolabirane trahe.

Općenito, kašalj je refleks izazvan nadražajem odredenih dijelova dišnog sustava koje nazivamo tusigene zone. Posebno je osjetljiva sluznica grkljana i sluznica u predjelu račvanja dušnika. Sluznica grkljana i dušnika, uz ostale funkcije, čisti udahnuti zrak. Kada se na njoj nakupi dovoljno nečistoće, mačka je kašljem izbacuje van. Jako onečišćen zrak stvara podlogu da sluznica bude osjetljiva i podložna bakterijama i virusima. Drugi dijelovi dušnika i veliki bronhi znatno su manje osjetljivi, dok su sitni ogranci bronhalnog debla i alveole potpuno neosjetljivi za refleks kašlja. Životinje bolesne na plućima kašlju ako je istovremeno patološkim procesom zahvaćena i sluznica velikih bronha ili porebrica. Visceralna i parijetalna porebrica, dio ždrijela i nosa takoder pripadaju vrlo osjetljivim tusigenim zonama.

Dakle, probleme disanja mogu izazvati fizičke prepreke, ozljede grudnog koša, upala pluća, tumor, slabost srca, otrovanje, alergijska rekcija, kolaps pluća ili puknuće ošita. Ošit (lat. diaphragma) je plosnata, tanka mišićno-vezivna ploča, kupolastog oblika, koja se kod sisavaca nalazi smještena na dnu prsnog koša i odjeljuje prsnu šupljinu od trbušne šupljine. Promjene uobičajena načina disanja Vaše mačke mogu biti izazvane i strahom, boli ili šokom.

Opisat ću Vam nekoliko najčešćih oblika kašlja:

 - Ubrzano, plitko disanje može se javiti kod mačaka nakon određenih napora, ali također i uslijed šoka, otrovanja, toplotnog udara ili bolova.

 - Otežano disanje uz naprezanje, uvijek je značajan simptom, obično povezan s ubrzanim disanjem. Uzroci uključuju bolesti srca i dišnih puteva, tekućinu u grudnoj šupljini, bolesti pluća (uključujući kolaps pluća), traumu kao što je puknuće ošita i tumore.

 - Bučno disanje mogu uzrokovati zapreke u gornjem dijelu dišnog sustava, poput tumora i stranih tijela, te tekućina u plućima.

 - Hripanje i astma - hripanje je znak problema u plućima, upale dišnih puteva (bronhitis) povezane obično s astmom. Astma može izazvati blagi kašalj i disanje otvorenim ustima kao i hripanje. Astma se ponekad može brzo razviti, naglo izazivajući otežano disanje. Astmu mogu izazvati infekcija ili udahnute tvari koje podražuju. Ona se također razvija kao imunološki posredovana alergijska reakcija. Sijamske mačke, u usporedbi s drugima, sklonije su astmi.

Poteškoće s disanjem povezane s nakupljanjem tekućine u grudnom košu ili trbuhu mogu nastati neprimjetno. Tekućina se nakuplja uslijed ozljede, bolesti srca, odnosno jetre ili potencijalno letalnih virusnih bolesti. Kako niste naveli da li je Vaš mačak cijepljen protiv zaraznih bolesti, te čišćen od crijevnih nametnika, ni to se ne može isključiti kao uzrok. Mačke se cijepljenjem zaštićuju protiv panleukopenije mačaka, virusnog peritonitisa, leukemije mačaka te virusnog rinotraheitisa. Cijepljenja se provode u starosti mačića od 9 tjedana prvi puta, a zatim u starosti 12 tjedana. Nakon toga mačke se nadocjepljuju svake godine. Na žalost, protiv mačje side (virus mačje imunodeficijencije) za sada još nema učinkovitog cjepiva. O mačjim crijevnim nametnicima možete pročitati ovdje.

Kako su krvotok i disanje su usko povezani, tako se i poremetnje u krvotoku odražavaju na disanje i obrnuto, što znači da se kod Vašeg mačka može raditi o običnoj upali grla ili upali pluća ili o problemima vezanim za kardiovaskularni sustav i sl.

Svakako, da bi se postavila ispravna dijagnoza, te se utvrdio pravi uzrok kašlja, svog mačka odvedite veterinaru. Veterinar će, na temelju kliničkog pregleda te drugih dijagnostičkih zahvata (RTG, UZV, mikrobiološke pretrage, a po potrebi i EKG), zasigurno doći do dijagnoze. Na temelju postavljenje dijagnoze, odredit će se adekvatna terapija, ukoliko ona bude potrebna. Nikako nemojte sami provoditi terapiju. Inače, terapija se sastoji u davanju lijekova koji suprimiraju kašalj, te po potrebi antibiotika ukoliko prijeti sekundarna infekcija. U ljekarnama ne možete kupiti antibiotske preparate bez veterinarskog recepta, tako da ćete se i što se toga tiče morati obratiti svom veterinaru.