Povratak

Poteškoće s kretanjem, slabost u stražnjim nogama i zanošenje u hodu mačke starije dobi

Powered by Spearhead Software Labs Joomla Facebook Like Button
zdravka_rumiha1


Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb 

P: Imam poluperzijsku macu staru 16 godina. Prije godinu dana je oslijepila na oba oka. Unatoč sljepoći sve drugo je bilo u redu. Prije jedan dan sam primjetila da je zanose zadnje noge pri hodu. Sutra idem s njom kod veterinara. Da li mi možete reći koji razlog može biti oduzetosti? Ne bih je htjela uspavati, ali ako neće moći hodati ne želim je ni gledati kako se pati. Molim Vas za odgovor. Ivana

O: Motilitet je općenito sposobnost kretanja, a temelji se na funkciji neuromuskularnog aparata. Periferna motorička vlakna počinju u motoričkim stanicama kralježničke moždine, odnosno u jezgrama moždanih živaca, a završavaju tzv. terminalnom pločicama na svakom mišićnom vlaknu. Koordinacija pokreta pak predstavlja usklađivanje funkcije pojedinih mišića pri izvođenju složenih kretnji. Poremećaji koordinacije pokreta ili ataksije označuju nesklad u stupnju i redosljedu inervacije određenih skupina mišića, a očituju se nesigurnim i nespretnim pokretima, neusklađenom snagom i vremenskim redoslijedom kontrakcija, a da snaga mišićja pri tom nije umanjena.

Sposobnost koordinacije pokreta ispitujemo prosuđujući funkciju mišićja, duboki senzibilitet i osjet vida.

Uzetost mišićnih funkcija ili klijenut je stanje kada mišićje, koje je podvrgnuto utjecajima volje, ne može vršiti svoju funkciju zbog poremećaja motoričke inervacije (motorička uzetost). Uzetost motoričkih funkcija može biti djelomična (hipokinezija, pareza) ili potpuna (akinezija, paraliza). Radi se pritom o nepotpunom ili potpunom prekidu funkcije motoričkih ogranaka nekog perifernog živca ili pak oštećenju određenog motoričkog područja mozga ili kralježnične moždine.

Stoga, prema simptomima koje ste opisali, moglo bi se postaviti sumnju na nekoliko bolesti, prvenstveno od strane neurološkog sustava.

Vestibularni sindrom  je općenit pojam koji opisuje bolesti vestibularnog sustava. Razlikuju se periferni i centralni vestibularni sindrom. Uzroci perifernog su: bolesti srednjeg ili unutarnjeg uha (infekcije ili tumor), nazofaringealni polipi, traume glave, toksičnost nekih lijekova, slabije aktivna štitnjača, kongenitalno ili idiopatski. Uzroci centralnog vestibularnog sindroma: krvarenje mozga ili infarkt, infekciozni encefalitis (bakterijski, virusni ili gljivični), meningoencefalitis, trauma glave, toksični lijekovi, cista mozga, tumor mozga (primarni ili metastatski), nedostatak tiamina, neurodegenerativne bolesti.

Zatim, moždani udar koje stanje nastaje kao posljedica smanjene opskrbe mozga krvlju. Javlja se češće kod starijih životinja, iako se može javiti i kod mlađih, kao posljedica nasljednog defekta moždanih žila, bubrežnih bolesti, visokog krvnog tlaka, bolesti srca, bolesti štitnjače ili pak kao posljedica inzulta krvne žile u mozgu. Simptomi moždanog udara kod mačaka nisu specifični, no najčešće se javljaju: tremor, gubitak ravnoteže, teturanje, spoticanje, gubitak vida, dezorijentiranost, ponekad glasno mijaukanje. Ipak, pravi moždani udar u mačaka nije uobičajena pojava a u onih mačaka u kojih se javi vrlo se brzo oporave u odnosu na ljude i oporavak je kompletniji. Mačka nakon moždanog udara obično je privremeno slijepa ili djelomično paralizirana a često nema kontrolu nad mjehurom i defekacijom. Kod ovakvog stanja nema konkretne terapije već vremenski period oporavka koji je različito dug. No, jednom kada se simptomi umire, većina se mačaka u potpunosti oporavi i žive sretnim i zdravim životom sa tek povremenim tremorom, držanjem glave na stranu i/ili nesigurnim hodom.

U mačaka je češća pojava tromboembolije koja može dovesti do stalne slabosti u stražnjim nogama. Nastaje kada krvni ugrušak blokira protok krvi do stražnjih nogu što dovodi do težih oštećenja tkiva uslijed slabije obskrbljenosti ili izostanka obskrbljenosti stanica kisikom. U slučaju da se ugrušak pomakne, u cirkulaciji će biti prisutni manji dijelovi ugruška pa tako mogu zaostati u plućima, srcu ili mozgu te uzrokovati oštećenja opasna po život. No, uz adekvatno liječenje i kontrole kod veterinara mačka može živjeti kvalitetnim životom.

Dijagnostički je vrlo složen problem nemogućnost hodanja u mačaka. Naime, treba uzeti u obzir da bolesti sustava za kretanje obuhvaćaju patološke promjene na zglobovima, kostima, tetivama, ligamentima i mišićima. Isto tako, tu treba uključiti patologiju krvnih žila i živaca. Postavljanje točne dijagnoze iziskuje niz dijagnostičkih postupaka: od pregleda oba uha, nosa, ždrijela i grkljana, preko neurološkog i očnog pregleda, nalaza ortopeda, te pretraga srca i cirkulacije. Vaš veterinar će nakon temeljite kliničke pretrage odrediti nužne laboratorijske i RTG pretrage a tek nakon nalaza moguće je poduzeti adekvatnu terapiju i prognozirati situaciju. Ukoliko Vaš veterinar ne raspolaže potrebnim tehničkim uređajima za navedene pretrage, možete se obratiti na Veterinarski fakultet, na Zavod za rendgenologiju, ultrazvučnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju te Kliniku za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju.

POSTAVITE PITANJE NAŠIM VETERINARIMA

Postavite pitanje našim veterinarima na adresu e-pošte: veterinar@pet-centar.hr