Poteškoće s vidom i ravnotežom u mačke / Bolesti živčanog sustava
7.Jan.09. Objavio TANJA KRULC, DR. VET. MED.
Odgovara:
Tanja Krulc, dr. vet. med.,
Pet centar, Drvinje 1, Zagreb
P: Imam mačka starog 5 godina. Imam ga od njegovog 2. mj. Do sada je imao samo manjih problema. Izdvojio bih to da je prije par godina imao nesreću, udario ga je auto i veterinar mu je morao izvaditi lijevo oko. Od tada sam bio kod veterinara samo kao bi ga cijepio te pregledao. Prije 7 dana mačka je počela kihati. Nije kihala konstantno, ali se znalo dogoditi. Dva dana nakon toga primjetio sam da stalno radi kao da joj je nešto u ustima te sam primjetio da ima zadah koji nije bio kao prije. Otišao sam kod veterinara te je on dijagnosticirao upalu zubnog mesa. Dobio je 4 antibiotika te jednu infuziju. Nakon toga je počeo jesti i stanje je bilo vidljivo bolje. No, primjetio sam da se mačka ponaša kao da ima vrtoglavicu. |
Ta vrtoglavica je trajala kratko, zatim prestala, a onda se stanje pogoršalo. Pratio sam mačka i vido da se zabija u zidove, ne vidi stepenice, dugo traži posudu s hranom i vidljivo se orijentira prema njuhu i sluhu. Je li to zbog antibiotika, nedostatka vitamina, možda je u pitanju nekakvo trovanje i je li to trajno ili privremeno? Unaprijed se zahvaljujem.
S poštovanjem, Matija
O: O gubitku ravnoteže u mačaka općenito opširno je pisala kolegica Zdravka Rumiha, dr. vet. med. ovdje.
U Vašem slučaju, konkretno iz opisa, mogu Vam samo indikativno navesti što bi moglo biti uzrok ovakvog ponašanja Vašeg ljubimca, no bez detaljnih pretraga teško je dati točnu dijagnozu.
Bolesti živčanog sustava očituju se, već prema njegovim temeljnim funkcijama, poremećajima: svijesti, osjećanja i kretanja.
Zabijanje u zid može spadati u prisilne kretnje, a to su složeni, prividno svrsishodni pokreti, koji se doimaju prisilno, jer ih životinje vrše bez obzira na vanjske okolnosti.
Poremećaji koordinacije ili ataksije označuju nesklad u stupnju i redoslijedu inervacije određenih skupina mišića, a očituju se nesigurnim i nespretnim pokretima, neusklađenom snagom i vremenskim redosljedom kontrakcija, a da snaga mišićja pritom nije umanjena. Sposobnost koordinacije ispitujemo prosuđujući funkciju mišićja (pratimo pokretanje glave i vrata, trupa i ekstremiteta, i to dok životinja stoji i kad se kreće po neravnom terenu), duboki senzibilitet te osjet vida. Poremećen osjet vida uvjetuje nesigurnost pokreta, koji se lako može zamijeniti sa ataksijom. Zbog toga je u slučaju poremećene koordinacije pokreta redovito potrebno pretražiti oči i kontrolirati vid. S druge strane životinja je u stanju pomoću vida u znatnoj mjeri korigirati poremećaje koordinacije, naročito ako nisu težeg stupnja.
Poseban kompleks ataktičnih simptoma je tzv. vrtoglavica ili vertigo, a očituje se ljuljanjem, teturanjem i rušenjem.
Poremećaji inkoordinacije pokreta prate neke bolesti mozga, otrovanja (naročito alkaloidima) i bolesti zbog nestašice (vitamini skupine B i drugi biokatalizatori).
Aplicirani vitamini mogu samo pomoći, naročito ako su B skupine.
Od antibiotika mačke su naročito osjetljive na streptomicin i u njih se on mora aplicirati s posebnim oprezom. Neurotoksično djelovanje streptomicina uglavnom se manifestira nesvjesticom, poremećajem ravnoteže, a ukoliko se nastavi s njegovom primjenom, javlja se nepovratan gubitak ravnoteže. Ako se poslije prvih vidljivih simptoma toksičnosti smanji doza ovog lijeka ili prekine njegova aplikacija nastaje kompletan oporavak životinje.
Kod bolesti jetre i bubrega dolazi do živčanih poremetnji, a i kod uremije do upale zubnog mesa (gingivitis) i sluznice usta (stomatitis) pa preporučam i biokemijsku pretragu krvi određenih parametara koji ukazuju na stanje navedenih organa (urea, kreatinin, jetreni enzimi..).
Mačku bi obavezno trebalo očistiti i od unutarnjh parazita da se isključi i njih kao uzrok.
