P: Imam mačka starog 10 godina. Ima čest problem s buhama i već je par puta tretiran protiv alergije na buhe. No, u zadnjih nekoliko mjeseci svrbež se nije smanjio, zadnje dvije terapije protiv alergije su bile neuspješne, počeo je mršavljeti iako jede normalno, jako je osjetljiv na dio leđa oko repa, kad ga svrbi nekad se toliko trza da to izgleda kao napadaj, vrti se nekontrolirano a kad se 'napadaj' smiri, djeluje zaprepašteno i pobjegne, osjetljiv je na svaki dodir i opći izgled mu je prilično loš, iako, opet napominjem, jede normalno... Veterinar tvrdi da je to alergija na ugriz buha, ali terapija mu ne pomaže i svakim mu je danom gore. Bojim se da to nije nešto zarazno jer imamo još jednog mačka koji je dosad bio zdrav i nikada nije imao buhe, ali sad primjećujem laganu osjetljivost na dio leđa oko repa.  Molim za savjet.

Unaprijed zahvaljujem, Ana

Odrasle buhe žive na psima i mačkama. Osim što ih grizu i sišu krv, unose tvari koje uzrokuju alergijsku upalu kože, koja je posljedica nadražaja kože alergenima iz sline buha. Alergijska upala kože je najčešća kožna bolest pasa i mačaka koja zahtjeva dugotrajno i skupo liječenje ljubimca. Odrasle buhe na ljubimcu predstavljaju svega 5% ukupne populacije buha. Preostalih 95% su jajašca, ličinke i kukuljice u okolini ljubimca, osobito na mjestima po kojima su se kretali ljubimci. Jedna buha, koju smo primijetili na ljubimcu, ostavlja velik broj razvojnih oblika u okolišu.

Buhe su stalni nametnici na psima i mačkama i prisutne su cijelu godinu. Odrasla buha  polaže jajašca na koži ljubimca. Buha siše krv, a dobar dio te krvi izlučuje fecesom koji služi kao hrana larvi koja će se razviti iz jajašca. Ona ne ostaju na domaćinu, već za nekoliko sati otpadnu na tlo i najčešće ih nalazimo u raspuklinama tla, u procjepima podova, na rubovima namještaja, na ležaju ljubimca, na tlu u dvorištu te zbog svoje male veličine ostaju neopažene. Ličinke se iz jaja obično izlegu nakon dva do pet tjedana. Za koliko vremena će se ponovno razviti buha iz jajašca, u potpunosti je ovisno o uvjetima okoline. Kada se jednom, u roku dvadesetak dana, iz jajašca razvije larva koja se preobrazi u odraslu buhu, ona može birati da li će izaći iz čahure ili ne. Naime, ako su uvjeti povoljni ona će izaći odmah.  Ako joj se čini da uvjeti nisu povoljni (nema pasa ni mačaka, hladno je, nema dovoljno vlage) buha može ostati u svojoj čahuri mjesecima. Ličinke su svijetle boje, vrlo male i duguljastog oblika. Lako se pomiču, ne miruju, već gmižu po podu i do 50 cm dnevno. Osjetljive su na svjetlo pa se skrivaju na skrovitim mjestima. Hrane se organskom tvari, osobito izmetom odraslih buha, odumrlom kožom koja pada sa životinje te jajima trakavice. Nakon jednog do dva tjedna postanu kukuljice. Kukuljica je zadnji stadij razvoja buhe , koja je vrlo otporna na toplinu, sušu, vlagu... Čestice prašine koje se prilijepe za površinu kukuljice djeluju zaštitno i štite kukuljicu od insekticida. Kukuljice su rezervoari buha koje je vrlo teško uništiti. Mogu mirovati 140 dana. U prikladnom  trenutku se vrlo brzo preobraze u odraslu buhu.  Poticaj za preobrazbu iz kukuljice u odraslu buhu su prije svega porast temperature, povećanje koncentracije ugljičnog dioksida, mehanički pritisci koji uzrokuju vibraciju poda.  Preobrazbu u odraslu buhu najlakše potiče prisutnost buduće žrtve. Odrasle buhe vrlo brzo primijete prisutnost domaćina - psa ili mačke. Mlade buhe su izvanredni skakači te se nakon skoka na ljubimca odmah hrane, a potom se i pare već unutar 24-48 sati. Mlade ženke vrijedno liježu jaja – približno 50 jaja dnevno. Jaja polažu tijekom razdoblja od 100 dana. Cijeli razvoj buhe traje u odgovarajućim uvjetima od 21 do 28 dana. Broj buha se s obzirom na veliki broj jaja vrlo brzo povećava. Upravo skakanjem buha prelazi s jednog domaćina na drugog.

Vrsta buhe koju najčešće nalazimo na psima i mačkama je tzv. "mačja buha" (Ctenocephalides felis). Sama infestacija buhama može izazvati nemir i umjeren svrbež. Ukoliko dođe do alergijske reakcije na sastojke u slini buhe, svrbež će postati izrazit, a pojaviti će se i promjene na koži u vidu opadanja dlake, crvenila.Infestacija buhama može izazvati također promjene na koži čovjeka, jer će buhe, posebno ako ih ima mnogo, gristi i ljude. Promjene kod ljudi javljaju se uglavnom na nogama oko skočnog zgloba na dijelu kože koji je obično prekriven čarapama. Buhe su i prenosioci bakterije Bartonella Henselae koja je uzročnik bolesti mačjeg ogreba kod ljudi, a prenose i trakavicu Dypilidium caninum.

Srećom, posljednjih godina razvijena su mnoga uspješna sredstva protiv buha. Kako bi se riješio problem u okolišu koji je jednom infestiran potrebno je borbu usmjeriti protiv odraslih insekata, ali i protiv njihovih razvojnih oblika. Tako je potrebno tretirati samu životinju kao i okoliš. Pošto su mace iznimno osjetljive na razne otrove, treba upotrebljavati samo ona sredstva koja su na našem tržištu registrirana baš za upotrebu kod mačaka. Najčešće su to preparati u obliku spot on pripravaka, koje je ujedno macama i najlakše aplicirati. Zatim je potrebno istretirati i okoliš pošto se tu nalazi 95% populacije buha. Kada se jednom problem riješi, preostaje nam preventiva – ona je uvijek efektnija i daleko je najbolje rješenje. O istoj temi možete  pročitati u prijašnjim odgovorima Tretiranje prostora ciljem prevencije od invazije buha i Buhe u stanu i ogrlica protiv buha.

Budući da niste naveli jeste li tretirali mačka bilo kakvim sredstvom (insekticidnim ili biljnim) protiv vanjskih nametika, mogu Vam preporučiti  insekticidne ampule (Frontline i Frontline Combo, Fypryst , Advantage, Advocate ili Stronghold ). Navedene ampule sadrže različite insekticide i preporučljivo je tretirati mačku svaki mjesec sa drugom ampulom.

Ove godine jako puno ljudi dolazi u trgovine Pet centra sa istim problemom i uvijek im preporučamo tretiranje okoline istovremeno kad i životinju. Nadam se da će Vam ove informacije koristiti.