Promjene na koži

 
Odgovara:
Tanja Mutak, dr. vet. med.,
Pet centar, Drvinje 1, Zagreb

Pored toga, na koži nastaju promjene koje se po svom obliku svode na nekoliko morfoloških tipova, a te pojave zajednički nazivamo kožnim morfama ili eflorescencijama. Te elementarne promjene javljaju se u tijeku kožnih bolesti, ne samo u određenom obliku, već i stanovitim redom.

Poznavanje kožnih morfa omogućuje nam da najprije prosudimo narav kožne bolesti s morfološkog aspekta, a zatim, vodeći računa o drugim okolnostima da razjasnimo sam uzrok bolesti. Kožne morfe prema njihovom razvoju dijelimo na primarne i sekundarne, a prema obliku na one iznad razine kože, u razini kože  i ispod razine kože.

Primarne kožne morfe su:

Mrlja - označava promjene u boji kože ograničenog opsega, a sama koža je normalna. Najčešće su crvene mrlje koje potječu od hiperemije i krvarenja u koži. Rjeđe su mrlje koje nastaju od odlaganja pigmenta u koži ili gubitka pigmenta.

Kvržica - čvrsta izbočena morfa koja nastane zbog ograničene upalne infiltracije papilarnog sloja kože. Polagano se razvijaju i polagano nestaju, a dosežu veličinu zrna prosa ili su veće. Javljaju se u tijeku akutnih i kroničnih afekcija kože, a tipične su kod alergijskih dermatoza.

Čvorić - nastaje slično kao kvržica. Razvija se u dubljim slojevima kože ili pod kožom, a kasnije se izdigne iznad površine kože. Veličine je do zrna graška, a ako je veći govorimo čvoru. Nastaju u vezi s gnojnom upalom dlačnih folikula.

Ožarica - plosnata morfa iznad razine kože, strmih rubova poput gredice što nastaje zbog lokalnog edema u koriumu. Na mjestima gdje koža nije pigmentirana ožarica je blijeđa i nije, a na mjestima gdje je koža obrasla dlakom očituje se čuperkom nakostriješene dlake. Veličina urtika mijenja se od veličine zrna leće do veličine dlana, oblik im je okruglast ili nepravilan, a konzistencija je slična konzistenciji gume. Brzo nastaju i brzo nestaju, najčešće u okviru alergijske reakcije na koži, no mogu nastati i pod utjecajem vanjskih podražaja kao što su mehanički (udarac) ili kemijski (ubod insekta, deterdženti, kemikalije i sl.)

Mjehurić - šupljina u epitelu ispunjena seroznom tekućinom koja može biti i krvava. Površinski mjehurići lako puknu pa koža na tim mjestima bude nekoliko dana vlažna. Mjehurići na koži javljaju se kod čitavog niza bolesti, a naročito kod osipa od hrane i infekcioznih egzantema. Zagnojen mjehurić - sadržaj je gnoj.

Sekundarne kožne morfe proizlaze iz primarnih:

Ogrebotina - površinska ozljeda kože. U slučaju da su dublji dijelovi netaknuti, pokriva je svijetla krasta i zaraste bez ožiljka. A ako je zahvaćen dublji sloj pokrivena je krvavom krastom i ostane za njom ožiljak.

Pukotina - na dnu pukotine koža obično krvari. Pukotine nastanu zbog prekomjernog rastezanja kože na mjestima gdje je izgubila elastičnost zbog nekog patološkog procesa. Najčešće nastaju na području zglobova i teško zaraštavaju.

Čir - plići ili dublji gubitak tkiva zbog postepenog obamiranja kože. Najčešće gnojnog, gljivčnog ili tumoroznog podrijetla. Redovito ostaje ožiljak.
Nekroza kože-postepeno obamiranje većeg dijela kože zbog povrede, pritiska, termičkog podražaja ili kemijskog djelovanja jetkih tvari.

Ožiljak - tvorevina fibroznog vezivnog tkiva koja nadomješta normalno tkivo kože razorenom povedom ili bolesnim procesom.

Krasta - osušen sadržaj mjehurića, gnojnih mjehurića ili čireva. Za točnu dijagnozu nekih bolesti važno je da se krasta skine i mikroskopski pretraži.

Ljuska - najčešće završni stadij raznih kožnih bolesti.

Kožne morfe javljaju se u okviru akutnih i kroničnih kožnih bolesti. Moguće je da je uslijed terapije antibiotikom pala otpornost organizma Vašeg ljubimca pa se razmnožila i gljivica ili šugarac.

Nadam se da sam Vam malo razjasnila podjelu kožnih promjena, a njihov točan uzrok dijagnosticirat će Vaš veterinar.