Bolesti srca u pasa
16.Feb.10. Objavio FRANJO HRGOTA, DR. MED. VET.
Odgovara:
Franjo Hrgota, dr. vet. med.,
Pet centar, Škurinjska cesta 1, Rijeka
P: Interesuje me nešto u vezi moga psa, star je 11 godina, samojed. Prije nekih dva mjeseca, kad smo krenuli u šetnju, odjednom je samo pao na zadnje noge i tako ležao minutu i ustao kao da ništa nije bilo. To se ponovilo par dana poslije i kad sam ga odvela kod veterinara rekli su mi da je u pitanju srce, tada se samo ponekad nakašljavao. Nisu mu prepisali nikakvu terapiju, već su mi samo rekli da ga hranim dijetalno, da mu dajem vitamin B i za kašalj da kupim neke tablete ili sirup. Od tada je prošlo dva mjeseca, već tri puta sam u međuvremenu išla kod veterinara jer mu je kašalj sve gori, kašlje dan i noć, a oni su mi rekli da mu ne dajem nikakve tablete, ništa, da je to normalno. On, inače, super jede, ima stolicu, |
nema temperaturu, dajem mu dijetalnu hranu, ali me muči taj njegov kašalj jer se plašim da mu ne ode na pluća. Nekad ga baš uhvati kašalj da jedva stane pa čak kao da iskašlje neku sluz malo. Interesuje me samo da li je, u takvim slučajevima, stvarno taj kašalj normalan. Interesuje me i vaše mišljenje. Unaprijed vam hvala, Branka
O: Bolesti srca postaju sve češće kod pasa srednje i starije dobi. To je zbog toga što se životni vijek pasa produžio, ali i zbog sve kvalitetnijih metoda dijagnostike, kao i veće brige vlasnika životinja.
Kardiološke bolesti dijelimo prema nastanku na urođene i stečene te prema tome koji dio srca zahvaćaju - srčani mišić (miokard), unutrašnju stijenku srca (endokard) ili srčanu ovojnicu (perikard).
Najčešće su stečene srčane bolesti i to kada je riječ o psima kronična bolest srčanih zalistaka te dilatativna kardiomiopatija. O kardiomiopatijama pisala je kolegica Zdravka Rumiha, dr.vet.med. ovdje.
Kronična bolest srčanih zalistaka ili mitralna insuficijencija uglavnom pogađa pse manjih pasmina. Radi se o nesposobnosti zalistaka da u potpunosti spriječe povrat krvi iz lijeve komore u pretkomoru prilikom srčane akcije. Zbog toga dolazi do zadebljanja lijeve strane miokarda i njegove smanjene sposobnosti da se kontrahira i tjera krv kroz krvne žile, a kasnije promjene zahvaćaju i desnu stranu srca. Kao posljedica javlja se plućni edem, odnosno ascites, a pas se počinje umarati, kratko dahtati, kašljati, gubi apetit itd. U većini slučajeva bolest se razvija sporo, kroz duži vremenski period.
Dijagnoza bolesti postavlja se osluškivanjem rada srca, ekg-om, rendgenografski i ultrazvučnim aparatom.
Bolest je načelno neizlječiva, iako danas, uz disciplinirano provođenje terapije, psu značajno može biti produžen život. Obavezno je mirovanje, adekvatna dijeta, primjena nekog od preparata digitalisa i diuretik.
